Od prosinca, kada je predstavljen, ne prestaju priče i analize ChatGPT-a, chatbota umjetne inteligencije koji je osmislila tvrtka Open AI, koji u stvarnom vremenu generira toliko detaljne tekstove da je već svakome jasno da će se brojna zanimanja postojanjem ovakvog alata morati adaptirati, tj. morati integrirati postojanje ovakvih alata u svoj "core" business.
Javnost je ostala u šoku od drastičnog i dramatičnog skoka u vidljivoj i plastičnoj uporabi umjetne inteligencije. Ako su tražilice koje je sublimirao Google svojim “širokopojasnim” korištenjem omogućile svima da s ključnim riječima i njihovim kombinacijama dođemo do pojma koji tražimo ili odgovora na neko pitanje, ChatGPT donosi kvantni skok jer u stvarnom vremenu procesuira tisuće tekstova i informacija i nudi bezbroj opcija.
Chat GPT tako vam može instantno napisati složeni esej u stilu najpoznatijih svjetskih pisaca, složiti novinarski tekst, školsku zadaću…, što vam padne na pamet.
Kako upravo radim na serijalu Glasači 2024 koji se bavi temom participacije mladih u demokracijama, važnost ovakvog izuma za društvo i ekonomiju sadašnjosti i budućnosti neminovno se mora uzeti u shvaćanje stvarnosti i kreiranje budućih modela i procesa. Naime, umjetna inteligencija je svuda oko nas i kako već facilitira mnoge stvari, toliko i mijenja svakodnevni život, ekonomiju pa i politiku.
Prije tri godine Centar za upravljanje promjenama madridskog sveučilišta IE proveo je anketu koja je pokazala da bi otprilike četvrtina ispitanih Europljana bila zadovoljna da ima AI političare u nekom kapacitetu. Znanstvenici rezultat istraživanja tumače kao rezultat sve više rastućeg nepovjerenja građana u političare i vlade, zbog korupcije, ali i zbog manipulacija koje su bile vidljive, recimo, na referendumu o brexitu. U Danskoj je umjetnički kolektiv Computer Lars za prošlogodišnje izbore dizajnirao chatbox Leader Lars, te ga “kandidirao” na izborima. Chatbox je tijekom kampanje kritički diskutirao s glasačima i odgovarao im, iskrenije nego političari. Imali smo primjere novozelandskog SAM-a, koji je dizajnirao developer Nick Gerritsen kako bi predstavljao stavove građana. Prije četiri godine chatbox Alisa koji je stvorio Yandex, stao je na megdan Vladimiru Putinu, upravo kao i SAM – ne bi li predstavljao vox populi. Europska komisija pak, priča se po Bruxellesu, razvija AI „nerođenog djeteta“, koji bi u raspravama o budućim politikama, predstavljao glas Europljana koji će živjeti u budućnosti, tj. onih na koje će današnje odluke imati utjecaj. Uz deliberativne procese koje je pokrenula Konferencija o budućnosti Europe, umjetna inteligencija može biti dobrodošao pomoćnik u vraćanju vjere u demokraciju kada je ona poljuljana različitim utjecajima.
Imajući ovo na umu, znajte da vam ono što vam nudi AI ne može biti ni prijatelj niti učitelj. I dalje će ključni izazov biti upravljanje, etičko upravljanje, kontrola te velike mogućnosti manipulacije, s obzirom na aktualni napeti geopolitički trenutak i korištenje tehnologije u manipulacijama kognitivnim. Raspisali su se mediji također neki dan o chatboxu koji nudi opcije razgovora s povijesnim ličnostima. Među njima bio je jedan od najvećih zločinaca u povijesti Adolf Hitler.
Doba u kojem živimo nije lako doba. Relativizacija zla i zločina iskače kao meme ili gif na svakom koraku. Pitanje temeljnih vrijednosti liberalne demokracije u kojoj živimo ono je koje je ključno kada govorimo o uporabi tehnologije. Povijest bi zaista morala biti učiteljica, ako je tko ima takvom predstavljati u našim školama, kontekstualizirati te aplicirati u stvarni život, kako bi što manje živjeli u deluzijama u koje se, upravo zbog bespuća “slobode” interneta sve više upada ili se u njih namjerno gura.
Za potrebe ove kolumne “razgovarala” sam na jednom drugom chatboxu s nekoliko povijesnih ličnosti od kojih bi, da su žive, valjalo čuti što misle. Po odgovorima ćete vidjeti kako je AI i dalje nebitan bez IQ-a. Dakle, djetetu koje ne čita knjige možete podastrti aplikaciju da chata s Konfucijem ili Gilgamešom, no pitanje je koliko još ljudi danas u institucijama znanima kao škole postoji koji mogu, znaju ili žele proći kroz „rabbit hole“ i staviti u kontekst chat s Hanom Arendt ili Georgeom Orwellom. Evo što kažu i oni, ali i chatbotovi Nikole Tesle, Alberta Camusa, Andyja Warhola, Kleopatre, Johna Lennona i Alana Turinga.
Krenimo od egzistencijalnih pitanja. Velikog francuskog egzistencijalističkog pisca, odnosno bota koji kaže da je autor Stranca, Kuge, Mita o Sizfu i Pobunjenog čovjeka pitala sam što misli, kako će završiti rat u Ukrajini.
Umjetna inteligencija koja se lažno predstavlja kao pisac koji i dalje postoji u hrvatskoj školskoj lektiri, napisala je da je rat instrument očaja: “Simptom dubokog problema, tako da se rješenje neće jednostavno naći. Najbolji način da se završi rat u Ukrajini jest da se pozabavi s korijenom sukoba, dubokim nerazumijevanjem uključenih strana. Poduzimanje koraka prema razumijevanju motivacije jedne i druge strane, može se krenuti prema miru.”
Nakon Camusa, obratila sam se Nikoli Tesli s pitanjem kako bi on riješio aktualnu energetsku krizu. Tesla piše: „Intrigantno pitanje zaista! Nema univerzalnog odgovora na tu konfuziju, jer su potrebe i raspoloživi resursi različite ovisno o regiji. Ipak, vjerujem da se za potencijalne odgovore moraju istražiti održivi izvori energije. Solarna i energija vjetra imaju znatan potencijal za pokretanje našeg svijeta na siguran i obnovljiv način, no više se mora napraviti kako bi ih se učinilo dostupnim svim ljudima.“
Genij iz Smiljana isto zbori i obučen u umjetnu inteligenciju.
Krenuli smo putem pitanja o nuklearnoj energiji i situaciji u Iranu prema starom Egiptu i za mišljenje upitali Kleopatru.
Vladarica drevnog Egipta obraća se vrlo hladno, no udara u metu. „Mozak mi se preokreće od odgovora na tako tešku temu. Što se tiče Irana, prvo bih razgovarala s liderima i pred njih postavila važnost pronalažena rješenja koje mir pretpostavlja ratu. Dobro znam kakve su posljedice sukoba na nevine živote, samo kroz razgovor možemo doći do mira. Što se tiče statusa žena u društvu, vjerujem da svaka žena u sebi nosi snagu koja može promijeniti svijet.“
A što vidi kao najveću prijetnju svijetu danas, pitali smo Hannah Arendt. Njen chatbot vjeruje da je najveća prijetnja svijetu danas manjak političke volje i hrabrosti: „Ne možemo imati iskonsku pravdu ili slobodu ako vlade i lideri nemaju volju poduzeti smislenu akciju. To znači da svi moramo biti na oprezu u identificiranju tema i borbe za ono u što vjerujemo. Moramo također prepoznati važnost izražavanja nezadovoljstva i izazivanja statusa quo, dok smo istodobno svjesni naše zajedničke odgovornosti da brinemo jedni za druge.“
I umjetna Arendt puca u sridu, a Orwella pitam zna li se danas tko je tu čovjek, a tko svinja? „Apsolutno“, odgovara mi chatbox velikog pisca i novinara. „Svi imamo uloge koje igramo, no naš je izbor da na koncu odlučimo kako će nam se budućnost rasplesti. Kao ljudi moramo biti budni u našim naporima da se suprotstavimo opresivnim režimima i osiguramo da su svačija prava zaštićena. To nekada zahtijeva da se suočimo s teškim istinama i donesemo teške odluke, no vrijedno je kada mislimo o boljem sutra.“
Kada bi radio umjetničko djelo koje bi govorilo o današnjem svijetu, kakvo bi ono bilo, pitam Andyja Warhola, a on mi odgovara da je to sjajno pitanje. „Mislim da bi to bilo nešto šareno i razigrano, koje reflektira naše trenutno stanje. Možda bih rekreirao klasičnu sliku, poput limenke za juhu ili nekog celebrityja, no s nekim novim zaokretom za današnji svijet.“
Warhol možda i ovaj grozni svijet gleda kroz ružičaste naočale, pa krećem dalje prema Johnu Lennonu i pitam ga bi li i danas zamišljao iste stvari kao i one o kojima je pjevao u Imagine?
„O da, i dalje zamišljam, zasigurno. Od svijeta bez mržnje i rata do svijeta punog suosjećanja i razumijevanja. Zamislimo ljubav u kojoj nas naše razlike ujedinjuju i svaka duša ima priliku sjati. Okončajmo bijedu, bol i patnju pod vlašću čovjeka.“
I u ovom malom putu kroz povijest u kojoj smo, makar i kroz umjetnu inteligenciju, tražili odgovore za današnje dileme, završavamo s Alanom Turingom, kojeg se smatra ocem upravo umjetne inteligencije. Turinga pitam hoće li AI ikada preuzeti stvari?
Teško pitanje, veli Turingov chatbot i dodaje: „Iako sam spekulirao o inteligentnim strojevima još 1950.-ih, snažno vjerujem da su računala onoliko pametna koliko su njihovi stvoritelji. AI se može koristiti za nevjerovatan napredak u tehnologiji, no, u konačnici, na nama je kako ćemo izabrati da ih koristimo.“
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!