Tko lakše podnosi život bez seksa, žene ili muškarci?

Na stranu samci, svaki peti čovjek u braku ili vezi nije se seksao u proteklom mjesecu, a sve je više njih koji u braku žive samo kao cimeri. Užurban stil života prepun stresa, briga o bolesnim roditeljima ili rođenje djeteta neki su od razloga zamiranja seksualne strane odnosa, no znatno veći problem predstavlja fizičko i emotivno udaljavanje partnera koje rezultira smanjenjem privlačnosti i želje za supružnikom.

To je problem kojim se treba pozabaviti i reagirati u trenutku u kojem se događa, a ne godinama i mjesecima kasnije – jer je šteta odnosu tada već nanesena. To ne podrazumijeva realne situacije u kojima je seks onemogućen, već one u kojima se seks planski izbjegava, a to tek rijetkima ne predstavlja problem. To postaje i sukob ega – strana koja ne želi seks ne razmišlja o osjećajima i potrebama svog partnera, dok onaj koji ga želi ispada kao onaj kome je “samo do toga”. Realno, seks u odnos je normalna pa i prirodna stvar za očekivati, a njegova učestalost ovisi o samom odnosu.

Predrasuda je kako su muškarci uvijek ili većinom ti kojima nedostaje seksa u braku, brojne studije pokazuje kako seks u jednakoj mjeri “uskraćuju” pripadnici oba spola. Bio loš, odličan ili pak onaj osrednji – seks je osnovna potreba ljudi. I dok neki lakše podnose apstinenciju, drugi mogu poludjeti u “danima suše” te se ponašati posve u neskladu sa svojim karakterom. Dok se o tome kako muškarci podnose apstinenciju više priča, na račun one ženske nastaju brojni vicevi i teorije o histeriji te nervozi koju uzrokuje celibat.

Još su drevni Grci za žene koje dulje vrijeme apstiniraju govorili kako pate od histerije, a “histera” je latinski naziv za maternicu. Vjerovalo se kako žene seksom dobivaju impuls zadovoljstva koji putuje od maternice po cijelom organizmu, a u njegovom nedostatku pate svi organi. Rezultat je nervozna žena, koja svoje frustracije liječi na okolini. I dok je to bila vladajuća teorija koja se kao histerija još u prošlom stoljeću liječila vibratorima, stručnjaci danas govore o tome što se doista događa u ženskom tijelu prilikom duljih faza apstinencije.

Kod žena u plodnoj fazi, odnosno od početka menstruacije do klimakterija, želja za seksom pojačava se i smanjuje sukladno danima menstrualnog ciklusa. Tijekom ovulacije, obično sredinom ciklusa – potreba za seksom je najjača. Također, ona se nešto povećava u samim danima pred menstruacije, a u to doba seks najviše “nedostaje”. Budući da se seksom stimulira lučenje hormona sreće, psihi definitivno nedostaje taj “ispušni ventil”, no posljedice na ženu nisu ništa jače nego one na muškarce, tvrde liječnici.

Naime, i dok je ženska masturbacija nekoć bila tabu, brojna moderna istraživanja potvrđuju da se i žene olakšavaju na taj način, osobito u periodima apstinencije. Iako je to u globalu u nešto manjom mjeri nego muškarci, svakako je česta pojava.

Često se kaže da u dobrom odnosu seks ima ulogu od samo 10 posto, dok u onom lošem ima 90 posto – što je jedno od objašnjenja zašto su ljudi voljni ostati u lošim vezama, ili pak prekinuti dobre ako je seks nezadovoljavajući. Prosječan par u braku ljubav u prosjeku vodi jednom na tjedan, no svaki 20. par u potpunosti apstinira od seksa, piše Express.