Arheolozi pronašli tajni tekst iz podzemlja: Evo što je zapisano u "Knjizi mrtvih" koja je ležala pored mumije

U središnjem Egiptu arheolozi su sada otkrili jednu takvu, izuzetno bogatu scenu – točnije groblje iz Novog kraljevstva, staro oko 3.500 godina, prepuno mumija, amajlija, statua, kanopskih posuda i papirusnog svitka dugog 13 metara, na kojem se nalazi dio "Knjige mrtvih“.

Ovo je prvi kompletan papirus pronađen u području Al-Ghuraifa i "odlikuje ga vrlo dobro stanje očuvanosti“, izjavio je Mustafa Waziri, glavni tajnik Egipatskog vrhovnog vijeća za antikvitete, prema prijevodu priopćenja Ministarstva turizma i antikviteta.

Iako je samo groblje, datirano između 1550. i 1070. godine prije nove ere, značajno jer sadrži stotine arheoloških nalaza i grobnica uklesanih u stijenu, upravo je otkriće ovog mogućeg primjerka "Knjige mrtvih“ privuklo najveću pozornost stručnjaka. Budući da je objavljeno malo detalja o sadržaju svitka, za koji se vjeruje da je dug između 13 i 15 metara, mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena.

Ovi se tekstovi, koji se razlikuju ovisno o pisaru, pojavljuju na početku Novog kraljevstva oko 1550. godine pr. Kr. Zbog toga je pronalazak svitka iz tog razdoblja, i to još u dobrom stanju, iznimno rijedak.

"Ako je doista toliko dug i dobro očuvan, riječ je o velikom i fascinantnom otkriću“, rekla je Lara Weiß, ravnateljica Muzeja Roemer und Pelizaeus u Njemačkoj, za Live Science.

"Knjiga mrtvih“ imala je ključnu ulogu u egipatskoj kulturi. Svaki primjerak ovog teksta pruža istraživačima uvid u religiju i vjerovanje u zagrobni život, navodi Američki istraživački centar u Egiptu.

"'Knjiga mrtvih' otkriva središnje elemente egipatskog sustava vjerovanja“, pišu iz centra, „a kao i mnoge teme u egiptologiji, naše se teorije neprestano mijenjaju, nadograđuju i prilagođavaju sa svakim novim prijevodom ovog teksta.“

I dok će ovaj papirus nesumnjivo biti predmet velikog zanimanja stručnjaka, egipatsko ministarstvo najavljuje da će biti izložen u Velikom egipatskom muzeju.

Što se nalazi u "Knjizi mrtvih“?

Knjiga mrtvih, jedan od najpoznatijih tekstova drevnog Egipta, zapravo nikada nije bila knjiga u klasičnom smislu, već zbirka magijskih formula, uputa i himni koje su se ispisivale na papirusnim svitcima i stavljale u grobnice kako bi pokojniku pomogle da se snađe na putu kroz zagrobni svijet. Izvorni naziv ovog djela bio je "Knjiga izlaska na dan“, što preciznije opisuje njezin cilj – omogućiti duši da se pojavi na svjetlu nakon smrti i uspješno prođe kroz sve opasnosti podzemlja.

Sadržaj Knjige mrtvih razlikovao se od grobnice do grobnice, jer su tekstovi bili prilagođavani konkretnom pokojniku. Neki su primjerci bili kratki, dok su drugi sadržavali desetke poglavlja i ilustracija. U najpoznatijim katalozima danas je identificirano oko 200 različitih poglavlja, a nijedna pronađena verzija ne sadrži ih sve. Ipak, svima je zajedničko to što imaju svrhu pripremiti dušu za susret s bogovima, zaštititi je od demona i opasnosti u podzemnom svijetu te joj omogućiti ulazak u vječni život.

Jedan od ključnih elemenata ove zbirke jest slavna scena vaganja srca. U ovom simboličnom sudskom postupku srce pokojnika stavlja se na vagu zajedno s perom božice Ma’at, koje predstavlja istinu i pravdu. Ako je srce "lagano“, odnosno ako osoba nije počinila grijehe koji narušavaju sklad svijeta, duša nastavlja put prema vječnom životu. Ako nije, srce proždire demon Ammit i putovanje tu završava. Ovaj motiv jedna je od najpoznatijih ilustracija egipatskog pogleda na moral i univerzalni red bogova.

Knjiga mrtvih bila je mnogo više od magijskog priručnika. Istodobno je i religijski dokument koji otkriva što su drevni Egipćani vjerovali o smrti, duši i zagrobnom životu. U stihovima, zapisima i ilustracijama prikazani su bogovi koji pomažu duši, opasni duhovi koje treba izbjeći, rijeke i kapije kroz koje pokojnik mora proći, kao i obredi koji mu daju moć da "ponovno diše“, "ponovno hoda“, "ponovno vidi“ i "ponovno govori“ u svijetu mrtvih. Američki istraživački centar u Egiptu ističe da se svaki novi prijevod i svako novo otkriće ovakvih tekstova smatra dragocjenim jer mijenja razumijevanje stare religije i pokazuje koliko je sustav vjerovanja bio razvijen, složen i povezan sa svakodnevnim životom.

Papirusni svici često su bili bogato ilustrirani. Slikama su se prikazivali bogovi, zaštitne amajlije, prizori suda duša te simboli poput skarabeja ili lotosa. Te slike nisu služile samo kao umjetnost, već su bile sastavni dio magije, jer se vjerovalo da likovi imaju stvarnu moć pomoći duši ili je zaštititi, piše „Britannica“.

U suvremenoj egiptologiji Knjiga mrtvih smatra se ključnim dokumentom za razumijevanje čitave civilizacije. Kroz njezine se tekstove vidi kako su Egipćani zamišljali kozmos, pravdu, dušu, božanstva i sebe same.

PROČITAJTE VIŠE