Duga je lista poznatih osoba koje su posljednjih godina napravile dužu pauzu od društvenih mreža, uključujući glazbenika Eda Sheerana, pop zvijezdu Britney Spaears, pjevačicu Miley Cyrus, glumicu Selenu Gomez i pjevača Justina Biebera. Svi su oni bili u fazi takozvane digitalne detoksikacije, odnosno oslobađanja od digitalnog otrova.

Kako prenosi Deutsche Welle, razlozi su bili različiti – previše komentara mržnje, previše vremena pred monitorom, umor od glume za društvene mreže…

Društvene mreže su sporne i u politici. Njemački ministar ekonomije Robert Habeck napustio je Twitter 2019. i nije se vratio, iako drugi političari tu platformu koriste gotovo svakog sata kako bi iznijeli svoje mišljenje.

„Bila je to jedna od najmudrijih odluka koje sam donio u životu“, rekao je Habeck. Na svom blogu tada je napisao: “Twitter je agresivan kao ni jedna druga društvena mreža i ni na jednom drugom mediju nema toliko mržnje, zlobe i govora mržnje.“

Želja za digitalnom pauzom velika je i kod ostalih korisnika. Prema istraživanju digitalnog udruženja Bitcom, deset posto ljudi u Njemačkoj ove godine želi ponovo provoditi više vremena izvan mreža, a oko 43 posto je to ranije već činilo, kako bi se ponovo bolje osjećali.

Brojne studije su se bavile efektima Instagrama, Twittera i ostalih mreža, ali odgovori nisu baš tako jasni kao što se misli.

Sveučilište Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jednod tjedna poboljšava opće stanje i smanjuje anksioznost i depresiju. Činjenica da su rezultati bili ovakvi, mogla bi biti u vezi i s načinom istraživanja. Sudionici su unaprijed morali pristati da neće koristiti društvene mreže tjedan dana pa su tako možda bili motiviraniji za pauzu.

Druge studije također vide vezu između vremena provedenog na mrežama i depresije. Međutim, kaže se da je teško dokazati što je bilo prvo. Moguće je da ljudi s tendencijom ka depresiji koriste društvene mreže češće od drugih.

Druge studije, poput one Sveučilišta u Abu Dhabiju iz 2019., pokazale su negativne posljedice digitalne detoksikacije. Sudioici su prijavili stres i usamljenost tijekom apstinencije od društvenih mreža.

„Važno je da sami odlučujemo koliko dugo smo na mrežama i što tamo radimo i da nas ne privlače drugi ljudi i mehanizmi, kao što su poruke i podsjetnici“, rekla je za DW Kristin Langer iz inicijative „Pogledaj“.

Utjecaj društvenih mreža uvijek ovisi od ličnosti korisnika, dodala je ona.

Dok neki profitiraju od društvenih mreža, drugi osjećaju pritisak i zavist prema drugim korisnicima kojima navodno ide bolje u životu nego njima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.