Kako zaštititi biljke od mraza?

Mraz nastaje kad se na površini lista stvore kristalići leda. To se može dogoditi i kad je zrak malo iznad nule, jer se list tijekom vedre noći ohladi brže od okolnog zraka. Zato se mraz javlja i u noćima kad prognoza najavljuje najniže temperature zraka od otprilike pola stupnja do dva stupnja Celzija. Šteta od takvog mraza obično je manja, osim na osjetljivim vrstama te na cvjetovima i pupovima koji su već krenuli.

Smrzavanje biljku pogađa znatno teže. Događa se kad temperatura zraka i unutrašnjosti biljke padne ispod 0 °C, pa se voda u stanicama ledi i razara tkivo. Listovi zatim posmeđe ili pocrne, uvenu i polegnu. Bosiljak koji nakon takve noći izgleda kao da je kuhan dobro pokazuje kako ta šteta izgleda.

Dvije vrste hladnih noći

Hladnoća do vrta stiže na dva načina. Advekcijsko smrzavanje donosi suha i hladna zračna masa koja se uvuče u neki kraj, a vjetar pritom ne prestaje puhati. Radijacijsko smrzavanje javlja se u vedrim i mirnim noćima, kad tlo gubi toplinu zračenjem prema nebu, a hladan zrak se spušta i zadržava pri tlu.

O vrsti noći ovisi i način zaštite. Po mirnom i vedrom vremenu pokrivanje djeluje vrlo dobro jer zadržava toplinu koju tlo zrači prema nebu. Na jakom hladnom vjetru pokrivač se lako podigne ili odnese, pa ga treba čvrsto pričvrstiti uz tlo. Koristan putokaz daje i večernje nebo: kad se oblaci raziđu i vjetar utihne, temperatura tijekom noći može pasti brže nego inače.

Koje biljke treba spašavati

Zaštita biljaka od mraza najviše smisla ima kod povrća, jednogodišnjeg cvijeća i tropskih vrsta koje rastu na otvorenom. Paprike, rajčice, mahune, petunije i kadifice teško podnose čak i kratko smrzavanje.

Potreba za zaštitom ovisi o otpornosti vrste, položaju i načinu uzgoja. I drvenaste biljke, osobito u posudama, mogu trebati zimsku zaštitu. Pad temperature potiče ulazak u mirovanje, ali ne znači da sve trajnice, grmlje, ruže i mlada stabla podnose iste uvjete.

Prognoza kao prvi alat

Od sredine ili kraja rujna vrijedi svaki dan provjeriti prognozu i pratiti najniže noćne temperature. Kad najave padnu na otprilike dva stupnja iznad nule, biljke treba unijeti u zatvoreno, pokriti ili smjestiti u hladno leglo ili tunel.

Reagirati se isplati već na plus dva jer se prognozirana temperatura odnosi na zrak na određenoj visini iznad tla, dok je u najnižem sloju, tik uz gredicu, često hladnije. U udolinama i na najnižem dijelu vrta hladan zrak skuplja se poput vode u lokvi, pa se mraz ondje može pojaviti i kad je na terasi uz kuću sve u redu. Takva mjesta vrtlar s vremenom prepozna po prvim posmeđenim listovima.

Unošenje pod krov

Najjednostavnije je biljke premjestiti pod krov. Posude s tropskim biljkama i jednogodišnjim cvijećem mogu prenoćiti u grijanoj prostoriji, na zatvorenom trijemu ili u garaži. Temperaturu prostora provjerite prema minimumu koji podnosi pojedina vrsta. Nekim tropskim biljkama potrebna je znatno viša temperatura od 0 °C.

Za velike posude dobro dođu podmetači s kotačićima, jer oleandar ili limun u posudi punoj zemlje nije lako nositi dvaput dnevno. Kad hladni val prođe, biljke se vraćaju van, a sezona na terasi često potraje još tjedan ili dva.

Pokrivanje gredica

Biljke posađene u zemlju ne mogu se premjestiti, pa ih treba pokriti. Za to posluže plahte, deke, ručnici, cerade, agrotekstil ili gotovi prekrivači za gredice. Pokrivač zadržava toplinu koja se noću diže iz tla, pa se na listovima ne stvara mraz, a opasnost od smrzavanja se smanjuje.

Tkanina ne smije ležati izravno na listovima. Ispod nje se postave kolci, štapovi, PVC cijevi, vrtne stolice, drveni nogari ili žičani lukovi, odnosno bilo što što drži pokrivač podalje od biljaka. Rubove treba pritisnuti ciglama ili kamenjem kako bi topliji zrak ostao unutra. Sljedećeg dana, čim temperatura prijeđe nulu, pokrivač se skida da biljke dobiju svjetlo i zrak.

Ova metoda ima granicu. Kad temperatura padne ispod otprilike dva stupnja ispod nule, pokrivanje uglavnom više ne sprječava oštećenja. Šteta se katkad pojavi i pri blažim temperaturama, osobito kad smrzavanje traje pet sati ili dulje, jer se tijekom duge noći istroši toplina koju je tlo skupilo preko dana.

Hladna legla i niski tuneli

Hladna legla, niski tuneli i agrotekstil položen preko gredica rade na istom načelu. Zadržavaju toplinu iz tla, štite povrće od mraza, a salatu i blitvu mogu držati u berbi duboko u jesen.

Pokrov ovih konstrukcija danju treba otvoriti ili skinuti jer se pod suncem unutrašnjost brzo pregrije. Navečer, prije nego što temperatura padne ispod nule, sve se ponovno zatvara.

Kasni proljetni mraz

U proljeće rizik dolazi s druge strane. Toplo razdoblje krajem ožujka ili početkom travnja probudi biljke iz mirovanja, a zatim stigne hladna noć koja ošteti mlade izbojke i cvjetove.

Lukovice i trajnice u tom razdoblju uglavnom nije potrebno pokrivati. Mladi listovi tulipana i narcisa, kao i rani rast većine trajnica, podnose temperature oko nule i nekoliko stupnjeva ispod nje. Srce Marijino, dnevni ljiljan, mačja metvica i kandilka obično prolaze bez posljedica.

S voćkama, grmljem i stablima situacija je drukčija. Cvjetovi, pupovi i tek razvijeno lišće lako stradaju, osobito nakon niza neuobičajeno toplih dana koji potaknu bujan rast. Takve biljke teško je zaštititi, a od hladnoće ionako ne ugibaju, već te godine daju slabiji urod ili kraće cvatu. Marelica koja u punom cvatu preko jedne noći posmeđi tipičan je primjer takve štete.

Strpljenje pri sadnji

Prvi topli vikend u proljeće mnoge odvede ravno u vrt, a tada se često sadi prerano. Jednogodišnje cvijeće, povrće i trajnice iz staklenika posađene prije uobičajenog datuma posljednjeg mraza izložene su znatno većem riziku. Rajčice, paprike, mahune, vodenike, petunije, kadifice i begonije bolje je saditi tek kad taj datum prođe.

Za raniji početak tu je povrće hladnije sezone: špinat, cikla, kelj, mrkva, prokulica, rotkvica, salata, blitva i luk. Od cvijeća dobro prolaze mačuhice, zijevalice i ukrasni kupus. Ove biljke podnose lagani mraz i često prežive dva, a katkad i tri stupnja ispod nule bez veće štete na listovima i cvjetovima.

Kaljenje presadnica

Presadnice uzgojene u stakleniku ili na prozorskoj dasci naviknute su na toplinu i mirnu klimu, pa ih prije sadnje na otvoreno treba postupno kaliti, odnosno privikavati na niže temperature. Kaljena presadnica puno lakše podnese mraz ili blago smrzavanje od one koja je iz tople sobe izravno završila u gredici.

Posude se nekoliko dana iznose na zaštićeno mjesto u vrtu, najprije nakratko, a zatim sve dulje, dok se noću vraćaju unutra. Kad se presadnice naviknu na vanjske uvjete, mogu u gredicu.

Ako proljetna prognoza ipak najavi noć ispod nule, zaštita biljaka od mraza provodi se po istim pravilima kao u jesen. Biljke u posudama sklanjaju se pod krov, a gredice se prije večeri pokrivaju plahtama ili agrotekstilom ili zatvaraju u hladna legla i tunele.