Većina ljubitelja hrane slaže se da im je, kada su na odmoru, jedna od najdražih pogodnosti boravka u hotelu besplatan kontinentalni doručak ili švedski stol koji se nudi.
S druge strane, jedna od najvećih poteškoća koju možete doživjeti na odmoru je zaglaviti na zahodu nakon što ste se zarazili bolešću izazvanom hranom. A hrana koja je cijelo jutro stajala vani može biti izložena visokom riziku od potencijalne kontaminacije bakterijama, stoga je važno znati koje su namirnice sigurne za jelo – a koje biste možda željeli preskočiti.
“Postoje dva glavna čimbenika koji mogu povećati rizik od dobivanja bolesti izazvanih hranom”, objasnila je dr. Ellen Shumaker, direktorica programa Safe Plates na Državnom sveučilištu u Sjevernoj Karolini. “To su kontrola temperature hrane i ‘gosti’ koji potencijalno kontaminiraju posuđe ili hranu zbog nedostatka pranja ruku.”
Uglavnom ne možete osjetiti kada je hrana kontaminirana, stoga je ključno znati unaprijed na što treba paziti.
“Postoji niz različitih mikroorganizama koji mogu kontaminirati hranu i mogu se pokazati patogenima ili proizvoditi toksine”, rekao je dr. Bryan Quoc Le, znanstvenik za hranu i savjetnik za znanost o hrani. “Na primjer, s određenim vrstama E. coli, salmonele ili listerije, potrebno vam je samo nekoliko stanica da stvarno izazovete reakciju.”
Stručnjaci za sigurnost hrane otkrili su što obično izbjegavaju za hotelskim doručkom – i što im je ugodno jesti i piti.
Izbjegavajte: Vruću hranu koja se ne drži na toploj temperaturi
“Vruća hrana treba ostati topla, a hladna hrana treba ostati hladna”, rekla je Shumaker. “Ovo pomaže da se izbjegne zona opasnosti od temperature u kojoj bakterije vole rasti.”
Kada se hrana ostavi u “opasnoj zoni” dulje od dva sata, klice koje vas čine bolesnima mogu se brzo razmnožavati, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Ako na stolu vidite kobasice, slaninu, kajganu, quiche ili druge proizvode od mesa i jaja kako stoje vani bez ikakvog uređaja za grijanje, preskočite ih. Ovu vrstu hrane treba održavati toplom pomoću uređaja kao što je grijaća ploča ili posuda za pečenje, objasnila je Shumaker.
“Ovo, naravno, ne daje točnu temperaturu, ali je pokazatelj da se poduzimaju mjere za održavanje hrane u sigurnom temperaturnom rasponu”, rekla je.
Izbjegavajte: Hladnu hranu koja se ne čuva na niskim temperaturama
“Ako postoji mlijeko koje je stajalo, a nije na ledu ili nije ohlađeno, to je sigurno nešto što ću izbjeći”, rekao je Le.
Morat ćete se pobrinuti da kvarljive namirnice (kao što su jogurt, sirevi i mesne delikatese) budu hladne i da ostanu izvan temperaturne “opasne zone”. Neko prethodno narezano voće i povrće (kao što su rajčice, lisnato povrće i dinja) također bi trebalo biti ohlađeno jer “kada se izreže, mesnati dio sadrži razinu vlage i pH da omogući rast bakterija koje mogu uzrokovati bolest”, prema Shumaker.
Što se tiče sokova, i svježi i pasterizirani trebaju biti hladni. Budući da svježi sok nije pasteriziran, izložen je većem riziku od razvoja štetnih bakterija kada se ostavi na sobnoj temperaturi.
Pojedinačno pakirani umaci i paketići maslaca također se ne moraju držati na hladnom. Ove vrste tretirane su tako da ubijaju bakterije, a sol u maslacu pomaže da održi stabilnost na policama, objasnio je Shumaker.
Izbjegavajte: Voće i povrće koje je mokro ili teško za čišćenje
Iako Le općenito jede iz salatnog bara ako izgleda čisto i svježe, on obraća pozornost na znakove da se voćem i povrćem ne postupa pravilno. Na primjer, ako imaju meke rubove ili ako na površini ima prljavštine ili drugog materijala, to može značiti da je povrće ili voće staro ili da nije temeljito oprano
“Svježe povrće koje se inače bere sa zemlje, poput salate ili kupusa može pokupiti dosta prljavštine i zatim je raširiti ako nije pažljivo oprano”, dodao je Le. “Prljavština može početi proizvoditi brojne različite mikroorganizme.”
Trebalo bi izbjegavati sirove klice (kao što su lucerna ili mungo grah), objasnio je Shumaker. Oni se uzgajaju iz sjemena i graha u toplim, vlažnim uvjetima, koji su idealni za rast E. coli, salmonele i listerije, prema FDA. “Ako je samo nekoliko štetnih bakterija prisutno u ili na sjemenu, bakterije mogu narasti do visokih razina tijekom klijanja.”
Izbjegavajte: Sve iz zajedničke zdjele koja nema pribor za posluživanje
Naravno, taj pladanj s voćem može izgledati ukusno – sve dok ne primijetite da nema pribora za posluživanje i da ga ljudi dodiruju golim rukama. Ako nisu oprali ruke nakon korištenja zahoda, kašljanja ili ispuhivanja nosa, mogli bi kontaminirati drugu hranu na tanjuru, rekao je Shumaker.
Kada koristite pribor za posluživanje ili zajedničke začine koje mnogi drugi ljudi dodiruju, trebali biste provjeriti jesu li vam ruke čiste prije nego što uzmete hranu s tanjura, piše HuffPost.
“Drugi gosti mogu možda nisu temeljito oprali ruke nakon korištenja zahoda ili su nakon jela polizali prste”, rekao je dr. Jonathan Deutsch, profesor kulinarskih umjetnosti i znanosti na Sveučilištu Drexel.
Norovirus, poznat kao “želučana buba”, najvjerojatniji je krivac koji se može prenijeti s nečistih ruku na posuđe i površine oko jela.
“Ako se ne očisti i dezinficira, norovirus može opstati na površinama tjednima”, rekao je Shumaker.
Koju hranu i piće je najsigurnije konzumirati u hotelu za doručak?
Pobrinuti se da se hrana i piće poslužuju na odgovarajućoj temperaturi i prati ruke prije jela dvije su najvažnije smjernice. Postoji nekoliko drugih proizvoda za koje stručnjaci kažu da su sigurniji za konzumiranje.
“Više ću vjerovati pakiranoj hrani, poput muffina ili pojedinačnih jogurta samo zato što postoji mnogo procesa koji su uključeni kako bi se osiguralo da oni budu sigurni”, rekao je Le. “I nitko ih ne dira niti rukuje njima.”
Deutsch je rekao da cijelo voće koje nije rezano (kao što su banane ili naranče), opcije rađene po narudžbi kao što su omleti i žitarice u posudi, također predstavljaju sigurni izbor.
Osobe koje su u većem riziku od trovanja hranom (oslabljen imunološki sustav, trudnice, stariji od 65 godina ili mlađi od 5 godina) trebaju posebno paziti na opcije koje je sigurnije jesti i što izbjegavati. Iako se svatko može otrovati hranom, pojedinci u tim skupinama mogli bi se ozbiljno razboljeti, prema CDC-u.
Istražite i slijedite intuiciju
Osim gore navedenih sigurnosnih smjernica, također možete provjeriti izvješća o inspekciji za restorane i hotele.
A kada jedete vani u restoranu ili hotelu, “ne bojte se postavljati pitanja o tome kako se postupa s hranom”, rekao je Deutsch. “I slijedite svoju intuiciju – ako vidite nešto što je upitno ili ako imate zdravstveno stanje koje vas čini posebno ranjivim, spakirajte proteinske pločice.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!