Spriječite fotostarenje, pigmentne poremećaje, fotodermatozu i najzloćudniji karcinoma kože – melanom
S obzirom na rezultate istraživanja i nova znanja, kada govorimo o zaštiti od sunca, bitno je znati da adekvatna zaštita od sunca podrazumijeva ne samo zaštitu od UV zraka (UVA i UVB) već jednako tako i zaštitu od vidljive svjetlosti (VS) i infracrvenog zračenja (IR). Pod pojmom UV zaštite mislimo na zaštitu od UVB zraka koje su najodgovornije za nastanak opeklina i karcinoma kože i zaštitu od UVA zraka koje prodiru dublje i uključene su u fotostarenje, nastanak pigmentnih poremećaja, fotodermatoza i najzloćudnijeg karcinoma kože – melanoma, piše Ordinacija.hr.
Vidljiva svjetlost (VS) utječe na fotostarenje i nastanak neželjenih pigmentacija (melasme, postupalnih mrlja); posebice kod osoba tamnijeg tipa kože.
Infracrveno zračenje (IR) svoj biološki učinak na kožu ostvaruje u dubljem dijelu kože (dermisu) oksidativnim stresom i/ili toplinom, što dovodi do ubrzanog starenja uslijed razgradnje kolagena.
Individualna fotozaštita
Izlaganje suncu ima posve individualne učinke: kod osoba svijetlog tipa kože (tip I i II kože) dovodi do UVA induciranih DNK oštećenja koja se teže popravljaju nego u tamnoputih osoba, i s tim u vezi češće dolazi do nastanka karcinoma kože, dok kod tamnoputih osoba, koje su manje osjetljive na UVA zrake i manje sklone nastanku karcinoma, vidljiva svjetlost dovodi do pojave pigmentacija na koži.
Stoga bi se fotozaštita nove ere trebala prilagoditi individualnim potrebama pojedinca, ovisno o dobi, tipu kože i aktivnostima na suncu. Idealan preparat zaštite od sunca trebao bi osiguravati zaštitu od svih valnih duljina prirodne sunčeve svjetlosti, biti prilagođen tipu kože, siguran za primjenu i imati minimalni utjecaj na okoliš. Ujedno bi trebao hidrirati kožu, imati anti-aging učinak i biti jednostavan za primjenu. Dodatni izazov izrade preparata za zaštitu od sunca je uskladiti sastojke, adekvatnu zaštitu i teksturu preparata. Ključne karakteristike fotoprotekcije budućnosti s ciljem svakodnevne primjene su ultralagane teksture, nemasne i transparentne formulacije.
Ne štedite na kremi
Zaštitna sredstva treba nanositi u dostatnim količinama (2 mg po kvadratnom centimetru kože), po mogućnosti svakih 2 h. U ljetnim mjesecima, u doba dana kada su sunčeve zrake najjačeg intenziteta (između 11 i 15 h) preporučljivo je izbjegavati direktno izlaganje UV zrakama.
Fotozaštitu bi za izrazito sunčanih dana, uz primjenu zaštitnih sredstava, trebalo dopuniti nošenjem fotozaštitne odjeće, uključujući šešire i sunčane naočale. Fotozaštitna učinkovitost odjeće ovisi o gustoći i vrsti tkanine i njezinu sastavu. Rastezanjem i močenjem tkanine smanjuje se njezino zaštitno djelovanje, a povećava gustoćom i debljinom. UV zaštitni faktor za tekstil (UPF) određuje koliko se može produljiti boravak na suncu bez rizika. UPF kod fotozaštitne odjeće analogan je SPF-u kod fotozaštitnih sredstava (krema, losiona).
Postoje dvije vrste fotozaštitne odjeće
a) odjeća načinjena od UV zaštitnog materijala u koji su utkane UV zaštitne niti
b) odjeća načinjena od materijala koji je premazan UV zaštitnom kemikalijom.
Ciljne grupe za nošenje UV zaštitne odjeće su djeca, osobe preosjetljive na UV zrake, osobe koje su svojim zanimanjem svakodnevno veći dio dana izloženi UV zrakama (poljoprivrednici, vrtlari, građevinari, treneri i sportaši koji se bave tenisom, vodenim sportovima, golfom, trčanjem, biciklizmom…). S novim saznanjima, čini se da bi oralna fotozaštita mogla biti važan dodatak cjelokupnoj strategiji zaštite od sunca.
Zaštita od sunca i vitamin D
Jedna od briga potrošača zadnjih godina je povezanost primjene sredstava za zaštitu od sunca sa sniženim vrijednostima vitamina D u krvi što može nastati kao rezultat smanjenog djelovanja UVB zraka na kožu uslijed primjene fotozaštite. Dvije nedavno objavljene studije iznijele su rezultate primjene sredstava za zaštitu od sunca i snižene vrijednosti vitamina D pokazavši da razumna uporaba preparata za zaštitu od sunca neće ugroziti status vitamina D kod zdravih ljudi. No, ako se fotoprotekcijsko ponašanje, uključujući korištenje preparata s visokim SPF-om kombinira zajedno sa zaštitnom odjećom i potpunim izbjegavanjem sunca, velika je vjerojatnost da će doći do znatnog sniženja vitamina D u krvi. S obzirom na stil života, rad u zatvorenim prostorima i smanjeno izlaganje suncu, mogu se očekivati niže vrijednosti D vitamina, pa ih je uputno povremeno kontrolirati. Sam nedostatak vitamina D može se lako nadomjestiti oralnim pripravcima.
UV filteri i okoliš
Posljednjih godina raste javna zabrinutost za učinke UV filtera iz sredstava zaštite od sunca na okoliš u moru, posebice na koraljne grebene. Činjenica je da određeni organski UV filteri mogu štetiti koraljnim grebenima, ali treba uzeti u obzir i osjetljivost koraljnih grebena na porast temperature mora zbog globalnog zatopljenja, na ostatke deterdženata i druga onečišćenja. Osim koraljnih grebena ekološka zabrinutost usmjerena je i na akumulaciju slabo razgradivih UV filtera koji su pronađeni u ribama i, potencijalno, mogu biti uključeni u hranidbeni lanac. S tim u vezi ulažu se dodatni napori oko proizvodnje ekološki prihvatljivih i manje štetnih UV filtera.
Oralna i sistemska fotozaštita
Prehrambene namirnice i dodaci prehrani mogu sadržavati jednu ili više aktivnih tvari koje potiču zaštitu kože od sunca uz pomoć različitih mehanizama i na taj način mogu biti nadopuna klasične fotoprotekcije. Primjerice, oralni unos nikotinamida sprečava fotoimunosupresiju i razvoj aktiničnih keratoza i planocelularnog karcinoma kože. S druge strane, oralni unos karotenoida ili ekstrakta paprati Južne Amerike (Polypodium leucocotmos) može smanjiti nastanak crvenila i opeklina izazvanog UVB zrakama.
Sistemska fotozaštita može se postići i lijekovima. Afamelanotid je prvi u klasi sintetičkih analoga hormona koji stimuliraju melanocite. Preporučuje se kod osoba s nasljednim porfirijama poput eritropoetske protoporfirije i X vezane protoporfirije koje karakterizira iznimna fotoosjetljivost. Afamelanotid oponaša prirodni hormon, dovodi do povećanja pigmentacije kože i smanjenja fotoosjetljivosti.
Mjere opreza
Mogući štetni učinak sastojaka u sredstvima zaštite od sunca nije dokazan. Rađena su brojna istraživanja u kojima se ispitivala mogućnost prodora organskih filtera preko kože u krvotok i njihov utjecaj na endokrini sustav. S druge strane, neorganske filtere u sredstvima zaštite od sunca općenito prati pozitivniji sigurnosni profil iako postoji mogućnost da, kada se primijene u obliku nanočestica, prodiru u krvotok radeći neželjene učinke na organima. Nadamo se da će nam rezultati istraživanja koja su u tijeku dati odgovore na otvorena pitanja vezano za sigurnost primjene UV filtera.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!