Znanstvenici ne raspolažu dovoljno jakim dokazima o tomu da liječenje kanabisom ublažava mentalne poremećaje i bolesti poput anksioznosti, depresije i psihoza, zbog čega bi ga liječnici pacijentima trebali propisivati ​​s velikim oprezom, upozoravaju australski istraživači sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyu.

Pregledom više znanstvenih studija u sklopu kojih je analiziran utjecaj ljekovitih kanabinoida (aktivni sastojak marihuane) na šest mentalnih poremećaja, znanstvenici su ustanovili da “nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili njihovu učinkovitost.”

Otkriće je posebno značajno za zemlje poput Sjedinjenih Država, Australije, Britanije i Kanade, gdje je medicinski kanabis dostupan pacijentima, kaže Louisa Degenhardt, stručnjakinja za droge i alkohol na Sveučilištu New South Wales.

“Ustanovili smo da ne raspolažemo dovoljno kvalitetnim dokazima kad je posrijedi ispravna procjena učinkovitosti i sigurnosti medicinskih kanabinoida … i sve dok nam ne budu dostupni dokazi randomiziranih kontroliranih ispitivanja, ne možemo govirit o kliničkim smjernicama njihove upotrebe kod mentalnih poremećaja”, podaci su koje je Degenhardt objavila u časopisu The Lancet Psychiatry.

Unatoč nedostatku dokaza iz kliničkih ispitivanja, određen broj vojnih veterana i ostalih osoba koje pate od post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP), depresije i anksioznosti kažu da im je kanabis bio iznimno koristan u ublažavanju nekih psihičkih simptoma.

Kanabis se koristi i u liječenju mučnine, epilepsije i traumatskih ozljeda mozga, no ta stanja nisu bila proučavana u ovoj studiji.

Medicinski kanabinoidi uključuju medicinski kanabis i farmaceutske kanabinoide, kao i njihove sintetičke derivate, THC ili delta-9-tetrahidrokanabinol, glavni psihoaktivni sastojak kanabisa te kanabidiol, ili CBD.

“Kanabinoidi se često propisuju za liječenje različitih poremećaja kada je posrijedi mentalno zdravlje”, kazala je Degenhardt. “No kliničari i potrošači moraju biti svjesni toga da se rezultati temelje na lošoj kvaliteti i malome broju dokaza. Također moraju biti svjesni toga da postoji potencijalna opasnost od štetnih posljedica.”

Degenhardt i njezini kolege pokušali su sagledati sve dostupne dokaze o svim vrstama medicinskih kanabinoida. Proučili su sve dostupne nacrte raznih studija te su istražili njihov utjecaj na remisiju simptoma depresije, tjeskobe, poremećaja nedostatka pozornosti i hiperaktivnosti (ADHD), Touretteova sindroma, PTSP-a i raznih psihoza.

Analizirali su 83 objavljene i neobjavljene studije u razdoblju između 1980. i 2018. godine koje su uključile oko 3000 ljudi.

Otkrili su da farmaceutski THC, sa ili bez CBD-a, pogoršava psihozu i ne utječe značajno na bilo koji drugi temeljni ishod analiziranih mentalnih bolesti i poremećaja.

Degenhardt je kazala da raspolaže podatkom po kojemu se povećao broj ljudi s prijavljenim nuspojavama, kao i broj onih koji su se odlučili povući iz studije upravo zbog neželjenih nuspojava.

Tom Freeman, stručnjak za ovisnosti i mentalno zdravlje na britanskom Sveučilištu Bath, koji nije bio uključen u studiju, kazao je da ovi rezultati upućuju na hitnu potrebu za kvalitetnim istraživanjem primjene medicinskog kanabisa kako bi se dokazi proširili i postali vjerodostojniji, osobito s obzirom na to da to traže pacijenti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.