Kako se vječni led na Zemlji sve više otapa, znanstvenici još jednom upozoravaju da drevni patogeni skriveni u permafrostu predstavljaju nepredvidivu prijetnju ekosustavima i zdravlju.
U svjetlu brzog odmrzavanja Permafrosta na Zemlji, među znanstvenicima raste zabrinutost zbog potencijalnih prijetnji koje predstavljaju drevni patogeni sačuvani u tom vječnom sloju leda, za ekosustave i ljudsko zdravlje, prenosi Zimo.
Specijalistica za zarazne bolesti švedskog Sveučilišta Umeå, Birgitta Evengård, naglašava nesigurnost vezanu za poznavanje tih prijetnji.
Postoji Faktor X o kojem stvarno ne znamo puno, poručuje Evengård.
Uz zarazne bolesti koje često potječu iz novih izvora, kao što su populacije divljih životinja, primjećuje se porast zoonoza (zaraze koje se prenose sa životinja na ljude), što ukazuje na epidemiološki porast.
Očekuje se da će katastrofalni događaji poput COVID-19 biti sve učestaliji kako se klimatske promjene i ljudske aktivnosti šire na raznolika životinjska staništa.
Predviđanje novih infekcija – otežano
Dok povijesni primjeri govore o križanju bolesti između domaćina u istom prostoru i vremenu, koncept patogena koji čine skok kroz vrijeme relativno je neistraženo područje.
Međutim, incidenti poput izbijanja antraksa u Sibiru 2016. godine, koji se vodi do smrznutog životinjskog leša, i oživljavanja 50.000 godina starog virusa amebe iz sedimenta ispod ruskog jezera, nude opipljive primjere ponovnog izranjanja drevnih patogena.
Laboratorijske studije o oživljenim virusima naglašavaju poteškoće u predviđanju infekcija u stvarnom svijetu na temelju prošlih domaćina, naglašavajući važnost razumijevanja stope i intenziteta kontakta virusa i domaćina.
Istraživanje s kanadskog Sveučilišta u Ottawi sugerira da bi otapanje leda na Arktiku moglo transformirati regiju u “plodno tlo za nove pandemije”, pri čemu se vjerojatnost prelijevanja virusa povećava, kako se topljenje ledenjaka intenzivira.
Permafrost više ne smije biti neistraženo područje
Dok strahovi od povratka malih boginja ili pojave novog virusa traju, potencijalni utjecaj patogena na ključne komponente hranidbenog lanca, isto tako se ne može odbaciti. Dok se led nastavlja topiti, nepoznati čimbenici unutar davno zamrznutog leda mogli bi predstavljati nepredviđene izazove.
Evengård stoga naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem permafrosta. Postoji puno toga što ne znamo, a ono u što vrlo malo ljudi istraživalo jest permafrost, naglašava.
Hitnost poboljšanja nadzora i istraživanja mogućih prelijevanja na Arktiku naglašena je nepredvidivom prirodom drevnih patogena i njihovim potencijalnim prijetnjama ekosustavima i dobrobiti ljudi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
