Donosimo TNT komentare naše Nataše Božić.
“Tko radi taj i griješi, ako je to u najboljoj namjeri bez evidentnih posljedica – to se može razumjeti. Nekih većih posljedica odluka koje su donošene nije bilo. Neću sada ulaziti u rasprave jer bi predugo trajale… Nas dvoje nismo ni najvažniji ni najrelevantniji, mi smo samo dionici tog sustava i povijest će suditi o našim aktivnostima.”
Tim je riječima ministar Vili Beroš zaključio priču o tri godine, točnije 1172 dana pandemije koronavirusa u Republici Hrvatskoj.
To “dvoje” o kojima bi, kako kaže Beroš, trebala suditi povijest su on sam i Krunosav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Povijest da bi sudila kako valja – pa i o Berošu i Capaku i njihovim aktivnostima – treba istinu, treba analizu učinjenog, treba otvorenu raspravu o pogotcima i promašajima, a kako priznaje i sam ministar – bilo je grešaka u protekle tri godine. Bez takve ćemo rasprave neku novu krizu dočekati još ranjiviji, a ne spremniji za odgovor na ugorzu. Bez jasnih i argumentiranih odgovora na pitanja koja su djelila i još dijele javnost – nećemo drugi put biti spremniji, nego nespremniji za efikasan odgovor na krizu.
A otvorenih pitanja doista je puno.
Zanima me što nakon svega kaže struka – jesu jesu li covid potvrde s odmakom od godinu i više dana dokazano bilo sredstvo pomoći ili su pridonjele prodoru virusa među ranjive u bolnici? Zanima me koliko se efikasnim pokazao lockdown? Zanima me je li zatvaranje bolnica uzrokovalo porast broja otkrivenih karcinoma u kasnoj fazi? Hoćemo li i sljedeći put zatvoriti bolnice za teško bolesne? Zanima me što znamo o tome, koji su posljednji podaci o učinkovitosti cjepiva protiv koronavirusa za posljednju varijantu? Ovih par milijuna doza cjepiva koje će još doći – štite li uopće i koliko malobrojne koji se žele cijepiti? Jesu li komapnije koje su proizvele cjepivo provele dodatna istraživanja o njihovoj efikasnosti i rizicima? Jesu li cjepiva dobila bezuvjetne dozvole nadležne europske agencije ili još operiramo s uvjetnim dozvolama?
Bez suočavanja sa svim otvorenim pitanjima nema povijesne istine, a u tom slučaju neće nam povijest biti ni učiteljica života. O svim ovim pitanjima željela sam razgovarati sa strukom – istom onom koja je toliko puta tijekom ove pandemije gurnuta u stranu da se napravi mjesta politici. Zatražila sam i dogovorila intervju s prvim epidemiologom Hrvatske, voditeljem Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Bernardom Kaićem. Čovjek je pristao, poslala sam mu i pitanja za pripremu, da bih u petak navečer dobila poruku da je “Uprava odlučila odgoditi istupe o covidu”.
Lijepo, zatvorili su pandemiju a, čini mi se, žele otvoriti cenzuru. Čemu silentio stampa o pandemiji u Hrvatskoj odmah po njenom zaključenju? Nije li baš sad trenutak da podvučemo crtu? Možda zato što konačni rezultat pokazuje više od 18 tisuća mrtvih pa je nemoguće proglasiti blistavu pobjedu nad pandemijom kao pred izbore 2020.
U svakom slučaju, mi ćemo o pandemiji itekako razgovarati i raspravljati i ovoj u emisiji Točke na tjedan i mnogim budućima jer je to važno za nas koji smo preživjeli pandemiju i za generacije koje dolaze. Pričat ćemo i o brojnim problemima u zdravstvenom sustavu i o položaju onih kojima smo baš u toj pandemiji pljeskali kao herojima, a danas im se poručuje da ruše sustav jer traže veće plaće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!