"Gube priliku da kušaju najbolja vina", nedavno je mirno izgovorio crnogorski premijer Duško Marković komentirajući zabranu uvoza crnogorskih vina u Rusiju, što je bila reakcija Moskve na skori ulazak te zemlje u NATO.
Marković će u četvrtak u Bruxellesu, gdje se održava summit NATO-a, biti za stolom s čelnicima saveza. Nekoliko dana poslije, Crna Gora će i službeno postati 29. članica, a da to nije izazvalo kaos od kakvog su strahovali u Podgorici.
Prije dvije godine crnogorsko približavanje NATO-u potaknulo je masovne prosvjede obilježene sukobima koje je organizirala proruska oporba.
Kao i kod pregovora s Europskom unijom, odluku o ovakvom pristajanju uz Zapad donio je bivši premijer Milo Đukanović (na dužnosti od 1991. do kraja 2016.) kojega je zamijenio Duško Marković.
“Vojna vrijednost (Crne Gore) je nikakva”, komentirao je na Twitteru ruski senator Aleksej Puškov, umanjujući važnost crnogorskog članstva.
No geopolitičar Srđan Vučetić iz Centra za međunarodna politička istraživanja ocjenjuje da je taj događaj “veoma važan politički i strateški”.
“Sa stajališta Kremlja, svaki dobitak NATO-a je gubitak za Rusiju”, rekao je.
Sjevernoatlantski savez s Crnom Gorom kao članicom kontrolira čitavu jadransku obalu. Prisutnost njegovih snaga na Kosovu i u Bosni i Hercegovini govori da je “i dalje spreman intervenirati ako bi na Balkanu izbili sukobi”, rekao je Janusz Bugajski iz Centra za istraživanje europske politike (CEPA), američkog instituta.
NATO vlada tom regijom. Samo Makedonija i Srbija stoje po strani, premda je prva službeno kandidatkinja, ali je proces u prekidu od 2008.
Tajanstvena urota
pročitajte još
Krajem travnja, kada je postalo jasno da izbor Donalda Trumpa neće promijeniti ništa u pristupanju Crne Gore NATO-u, ruska diplomacija je pokazala spremnost da “brani svoje interese”.
No prorusku crnogorsku stranku Demokratsku frontu (FD), najveću oporbenu snagu, oslabile su optužnice protiv njezinih čelnika Andrije Mandića i Milana Kneževića u istrazi o pokušaju državnog udara spriječenog u listopadu prošle godine.
Urotnici su uz pomoć “tijela ruske države”, službena je ocjena, htjeli zaustaviti ulazak u NATO, svrgnuti Mila Đukanovića, pa i ubiti ga.
Pravosuđe nikad nije obznanilo kako je doznalo za taj plan koji je spriječen uoči parlamentarnih izbora na kojima je vlast tijesno pobijedila.
Moskva je u travnju zabranila uvoz crnogorskih vina, čime Podgorica gubi 1,7 milijuna eura od otprilike 2,5 milijuna koliko izvozi u Rusiju.
Nema rusofobije
“Ne ovisimo o Rusiji ni o Srbiji. Idemo svojim putem prema EU-u i NATO-u, sviđalo se to njima ili ne”, rekao je Dragan Petrović, 45-godišnji ekonomist.
Turizam, glavni sektor, veoma je osjetljiv budući da je svaki treći gost iz Rusije, pokazuju podaci crnogorskog statističkog zavoda. Moskva je u travnju upozorila na “porast proturuske histerije” u Crnoj Gori.
No 2016., u jeku krize, došlo je 317.000 ruskih gostiju, što je četiri posto više u odnosu na 2015., navodi Crnogorska turistička organizacija. Ruske rezervacije za ovo ljeto porasle su za dva do tri posto.
“Rusofobije nema i nije je bilo”, ističe Oleg Tretjakov, 45-godišnji odvjetnik koji živi u Crnoj Gori kao i 12.000 njegovih sunarodnjaka. Rusi ondje posjeduju oko 70.000 nekretnina, a u 2016. su onamo donijeli 52 milijuna eura.
Marat Gelman, galerist koji sada živi u Crnoj Gori, misli da ti Rusi žele “stabilnost” kako bi mogli poslovati. I nije im važno što iza te stabilnosti stoji NATO, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
