Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik apsolutna je medijska zvijezda u predizbornoj kampanji koja je u tijeku u Bosni i Hercegovini.
Njegova i ostale političke stranke koje su sada na vlasti dominiraju u lokalnim medijima, dok nove političke snage jedva da imaju priliku predstaviti svoje programe i kandidate, ključni je zaključak analize medijskog izvještavanja o izbornoj kampanji, čiji su rezultati u srijedu predstavljeni u Sarajevu.
Otkako je 7. rujna počela kampanja profesionalna udruga “BH novinari” te koalicija nevladinih udruga “Pod lupom”, koja nadzire tijek izbornog procesa uz potporu Delegacije EU u BiH i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), analizirala je nešto više od deset tisuća sadržaja u trideset lokalnih medija odnosno pet tiskovnih medija, petnaest radijskih i televizijskih postaja te deset internetskih portala.
U tom je razdoblju zabilježeno kako je najviše sadržaja, njih 382, bilo posvećeno Stranci demokratske akcije (SDA), 272 Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), dok su aktivnosti HDZ BiH predstavljene u 141 sadržaju.
Pojedinačno je najzastupljeniji kandidat bio Dodik. Njega su mediji kao kandidata na izborima predstavili u čak 650 slučajeva, a daleko iza njega s 282 medijska predstavljanja bila je njegova najbliža suradnica Željka Cvijanović, koja se natječe za mjesto predsjednice Republike Srpske.
Lider HDZ-a Dragan Čović na trećem je mjestu sa 242 izvještaja u medijima koji su govorili o njemu.
Analiza je pokazala kako je 35 posto ukupnog medijskog izvještavanja bilo rezervirano za SDA, SNSD i HDZ.
“Nezavisni kandidati i nove političke opcije gotovo su neprimjetne u medijskom prostoru”, kazala je voditeljica istraživanja Lejla Turčilo, profesorica na odsjeku za žurnalistiku Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu (FPN).
Upadljiva dominacija Milorada Dodika u medijskom prostoru najvećim je dijelom rezultat njegove potpune kontrole nad nizom medija u RS-u, a posebice nad entitskim javnim servisom RTRS.
Analiza je pokazala kako je RTRS u čak 45 slučajeva pokazao pristrani odnos izravno promičući Dodika i njegovu stranku, dok je, primjerice, državni javni servis BHRT to učinio u tek sedam slučajeva.
“Posebice zabrinjava pristranost RTRS”, kazala je Turčilo.
Analiza je pokazala i to da internetski portali maksimalno koriste neregulirani zakonski okvir u kojemu djeluju, u komentarima se nesmetano širi jezik mržnje i najčešće uskraćuju pravo na odgovor.
Inicijalna preporuka sadržana u analizi je kako većina medija u BiH mora promijeniti pristup odnosno kako bi on morao biti više pošten i izbalansiran u odnosu na različite političke opcije, kao i da bi državna Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) morala jače nadzirati i regulirati djelovanje elektroničkih medija, što joj je i zakonska zadaća.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
