Albanija ima ambiciozan plan postati prvom svjetskom državom bez gotovine

Novac ispod madraca - pored AK-47

Albanci godinama radije drže novac ispod madraca – odmah pokraj AK-47, kako glasi nacionalna šala – nego u bankama. No ako se želja Edija Rame ispuni, Albanija bi mogla postati prva zemlja na svijetu bez gotovine, piše Politico.

Jedan od glavnih razloga za to jest velik broj transakcija koje se trenutačno odvijaju u sivoj zoni. Eliminacija gotovine "apsolutni je prioritet za zemlje s velikom razinom sive ekonomije i destabilizirajućim količinama ilegalnog novca u financijskom sustavu," rekao je Selami Xhepa, profesor ekonomskih znanosti na Sveučilištu u Tirani.

No problem je što bankarski sustav i društvo možda još nisu spremni za taj korak.

Većina Albanaca preferira držati svoju štednju izvan bankarskog sustava, skrivajući novčanice i inzistirajući na plaćanju gotovinom kad god je to moguće.

Čak i u turističkim vodičima za Albaniju često se ponavlja savjet „gotovina je kralj“. Iako većina lanaca trgovina ili većih restorana prihvaća kartice, kafići, saloni ljepote, butici, telekomunikacijske kompanije i trgovine mješovitom robom to ne čine.

U trgovini odjećom u središtu Tirane, kada je Politico pokušao platiti digitalnom karticom, prodavač je djelovao zbunjeno i pitao: „Gotovina?”

Slična se situacija ponovila u taksiju i autobusu – kondukter je s podsmijehom glasno ponovio „40 leka.”

Vlada lijevog centra želi osloboditi Albaniju od „velike sive ekonomije“ koja koči poslovanje i konkurenciju, kako stoji u izvješću Europske komisije za 2024. godinu.

Procjene sive ekonomije – dijela gospodarstva koji nije obuhvaćen službenim statistikama – kreću se između 29 i 50 posto bruto domaćeg proizvoda.

Spiro Brumbulli, glavni tajnik Albanske bankarske udruge, rekao je za Politico kako će vlada i institucije uspostaviti plan za prelazak na bezgotovinsko plaćanje, uključujući ograničenje za gotovinske transakcije, integraciju s europskim SEPA sustavom plaćanja do listopada te uvođenje SEPA instant plaćanja ubrzo nakon toga.

Albanci jednostavno ne vole banke

Problem je i što Albanci jednostavno ne vole banke. Nedavna anketa Albanske udruge banaka pokazala je da bankama vjeruje samo 34 posto stanovništva. Svjetska banka izvještava da manje od 50 posto Albanaca ima bankovni račun.

Prema podacima Albanske središnje banke, 78 posto stanovništva ima pristup bankovnom računu, što je manje od europskog prosjeka od 96 posto.

Nisu svi uvjereni da plan ima smisla. Genc Pollo, suosnivač oporbene Demokratske stranke i bivši zamjenik premijera, smatra da je pokušaj eliminacije sive ekonomije ukidanjem gotovine „kao ubijanje kokoši topništvom“ te napad na osobne slobode građana koji legitimno drže gotovinu.

Erald Kapri, novoizabrani član parlamenta iz redova desno-centrističke stranke Prilika, smatra da je riječ o Raminoj političkoj taktici da skrene pozornost s važnijih pitanja poput korupcije i visokih troškova života.

Nakon pada komunizma početkom 1990-ih, banke i financijske institucije obećavale su nerealno visoke kamatne stope, što je dovelo do sloma piramidalnih štednih shema 1997. godine, izazvavši kaos u zemlji i dugotrajno nepovjerenje prema bankama, dodaje Politico.

Gotovo tri desetljeća kasnije, banke nisu uspjele povratiti povjerenje građana. Visoke naknade i nepovoljni uvjeti, posebno za međunarodne transakcije, odvraćaju ljude od korištenja bankovnih usluga. Poduzeća također često izbjegavaju digitalna plaćanja zbog visokih troškova.

Iako je plan za prelazak na bezgotovinsko plaćanje do 2030. godine ambiciozan, njegov uspjeh ovisi o uvođenju pristupačne infrastrukture digitalnog plaćanja, uključujući možda i nacionalnu digitalnu valutu ili sustav trenutačnog plaćanja. Bez konkretnih koraka u tom smjeru, Ramina ideja mogla bi ostati samo ambicija.