Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) od utorka funkciju Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokracije u ovoj zemlji.

“Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija Visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokracije u političkom životu ove zemlje”, rekao je Gordan Grlić-Radman.

U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj koja je ne samo jedini EU susjed BiH nego i potpisnica Daytonskog sporazuma s pozornošću prati dolazak novog Visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju.

“Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske nego netko tko ie u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe”, rekao je Grlić-Radman ciljajući na tzv. Bonnske ovlasti kojima raspolaže Visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone.

Nedavnu odluku Visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.

“Dokaz demokratskog deficita”

“Funkcija Visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s europskim ambicijama Bosne i Hercegovine”, rekao je Grlić-Radman.

On smatra kako su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o “političko- pravnom atavizmu”.

Hrvatski ministar vanjskih poslova je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima.

“Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje”, rekao je Grlić-Radman.

Pitanje ravnopravnog predstavnika Hrvata

On isto tako smatra da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje.

“Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda”, rekao je Grlić- Radman.

On je ustvrdio kako “određene snage” vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u “centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet”.

Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama promatra “otvorenu praksu” isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka.

“To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese”, navodi FAZ Grlić-Radmana.

“Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda”, kaže Grlić-Radman.

Potrebna reforma izbornog zakona

On je rekao kako se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog predsjedništva i parlamenta.

Pritom se ne radio o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored Republike Srpske i Federacije formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani.

On je naglasio kako unutar EU-a “raste podrška” ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta.

“Mi se radujemo suradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU-om i SAD-om legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa”, zaključio je Grlić-Radman u razgovoru za FAZ.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.