Nedavno su se u Beogradu, dok je sunce bilo na zalasku, autobusi zaustavili ispred Muzeja Jugoslavije, impozantne građevine u glavnom gradu Srbije. Pojavila se kolona ljudi, neki noseći cvijeće, a pojedinci mašući zastavama stare zemlje – oni su došli posjetiti mauzolej u kojem se nalazi grob Josipa Broza Tita, osnivača socijalističke Jugoslavije, piše novinarka britanskog Guardiana. Mnogi posjetitelji su odrasli u staroj državi i došli su da obilježe Titov rođendan, koji je bio veliki državni praznik prije raspada Jugoslavije. Ali bilo je tu i mlađih ljudi.

Na stepenicama ispred dijela muzeja u kojem se nalazi specijalna izložba posvećena Titovom životu na posterima, umjetničkim djelima, artefaktima i svjedočenjima “običnih ljudi”, novinarka Guardiana je razgovarala s 18-godišnjim Milošem Tomičićem, koji je nosio pionirsku kapu i maramu, obilježje jugoslovenske socijalističke omladine.

“Želio sam vidjeti sliku tog vremena. To je bilo sjajno vrijeme. Svi su voljeli jedni druge. Moja mama je Srpkinja, tata je Crnogorac, a baka Hrvatica. Zapravo, moja obitelj ima korijene širom Jugoslavije”, priča on.

Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, sačinjenu od šest republika – Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Crna Gora i Makedonija, plus Kosovo – osnovao je Tito 1945. godine.

Cilj Titove države je bio ujedinjenje različitih etničkih i religijskih grupa u regiji pod sloganom “bratstvo i jedinstvo”.

Guardian piše da je porast nacionalizma nakon njegove smrti 1980-tih doveo do raspada države i krvavog rata 1990-ih.

Dugo je postojala priča da je Tito, gotovo pola stoljeća, primoravao različite ljude da žive zajedno protiv svoje volje. Ali 30 godina kasnije mnogi i dalje gaje duboku privrženost zemlji koja više ne postoji i žale zbog njenog raspada, piše Guardian.

U Srbiji, 81 posto ljudi smatra da je raspad bio loša stvar za zemlju. U Bosni, koja je oduvijek bila najmultikulturalnija republika, 77 posto ljudi dijeli ovo mišljenje. Čak i u Sloveniji, prvoj eks-jugoslovenskoj zemlji koja se pridružila Europskoj uniji i koja se naširoko smatra “najuspješnijom”, 45 posto njih i dalje misli da je raspad bio loša stvar. Naklonost prema starom sustavu često se naziva “jugonostalgija”.

Međutim, Larisa Kutović, politička antropologinja iz Sarajeva koja izučava postjugoslovenski identitet u Bosni, kaže da treba biti oprezan s ovim terminom. “Nostalgija podrazumijeva neku vrstu melankolije ili čežnje”, kaže ona, prenosi Danas.

Kako objašnjava, to naravno postoji, a mnogi restorani i gostionice širom regije, poput čuvenog kafića Tito u Sarajevu, ukrašeni su memorabilijama i suvenirima koji oslikavaju ružičasti pogled na to doba, ali isto tako postoje mnogi mlađi ljudi koji su više kritički nastrojeni prema tom razdoblju i uzimaju u obzir i pozitivne i negativne stvari.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.