Na Olimpijskom stadionu u Pjongčangu pred 30.000 gledatelja u petak su otvorene XXIII. zimske olimpijske igre na kojima će nastupiti 2.900 sportaša iz 92 zemlje među kojima i 19 hrvatskih sportaša.

Nažalost, hrvatska skijašica Lana Zbašnik ozlijedila se u srijedu na treningu veleslaloma i 18-godišnja Riječanka je otpala i prije službenog otvaranja ZOI.

Glavna tema svečanog otvaranja bila je mir kao poruka svijetu. Stoga je i program započeo putovanjem petero djece u traganju za mirom. Djeca slijede Bijelog tigra, jednog od četvorice zaštitnika mira, a dolaze na drevno polje snijega gdje su nebo, zemlja i priroda u zajedništvu s ljudima. Bijeli tigar štiti obitelj od pljačke, nezgoda i svih vrsta nesreća.

Kvintet protagonista je potom prešao ogromno polje heljde na splavi, nakon čega slijedi rijeka vremena, koja predstavlja previranja korejske povijesti. Posljednji umjetnički segment je nazvan “Sve za budućnost”. Kao što je opisano, kada se otvore vrata budućnosti, petero djece, koja su odrasla kao vođe informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), svijet dolaze licem u lice s budućnošću. Otvorenim vratima vidimo svijet u kojemu su ljudi, stvari, vrijeme i prostor međusobno povezani. U tom svijetu vidimo ljude koji žive u sreći u komunikaciji sa svime.

Središnji dio svečanosti bio je svečani defile, a ZOI u Pjongčangu bit će prve na kojima će nastupiti sportaši iz više od 90 nacionalnih olimpijskih odbora, među kojima će po osmi put nastupiti i natjecatelji pod hrvatskom zastavom. Hrvatski stijeg je u mimohodu nosio 31-godišnji skijaš Natko Zrnčić Dim postavši naš šesti barjaktar i, uz Vedrana Pavleka te Janicu i Ivicu Kostelića, četvrti alpinac koji je od stjecanja nezavisnosti nosio hrvatsku zastavu na otvaranju ZOI.

Janica Kostelić je tri puta nosila zastavu, a prvi put kao šesnaestogodišnja perspektivna skijašica na XVIII. zimskim olimpijskim igrama u Naganu 1998. Tada je nastupila u svim disciplinama alpskog skijanja, a osmo mjesto koje je osvojila u kombinaciji bio je najbolji plasman hrvatskih predstavnika na ZOI. Drugi put je Janica Kostelić hrvatski barjak nosila 2002. na XIX. ZOI u Salt Lake Cityu, kada je sa zlatnim medaljama u kombinaciji, slalomu i veleslalomu te srebrom u superveleslalomu postala najuspješnijom skijašicom u alpskim disciplinama, jedinoj koja je uspjela na jednim Igrama osvojiti četiri odličja, tri zlatne i jednu srebrnu medalju.

U Torinu 2006. Janica Kostelić je treći put nosila hrvatsku trobojnicu na otvaranju Igara, nakon kojih je, s ukupno četiri zlatne i dvije srebrne medalje, postala najuspješnijom alpskom skijašicom na ZOI. Prvi nositelj hrvatske zastave, na ZOI 1992. u Albertvilleu, bio je klizač Tomislav Čižmešija, dok je ta čast 1994. u Lillehammeru pripala skijašu Vedranu Pavleku. Na ZOI u Sočiju zastavu je nosio Ivica Kostelić, a u Vancouveru Jakov Fak.

U Pjongčangu će biti zastupljena četiri nacionalna olimpijska odbora više nego na Igrama 2014. u Sočiju te 10 više nego 2010. u Vancouveru. Na ovim ZOI prvi put su se u svečanom mimohodu našli predstavnici šest nacionalnih olimpijskih odbora – Ekvadora, Eritreje, Kosova, Malezije, Nigerije i Singapura. Najbrojniju reprezentaciju u povijesti ZOI imat će Sjedinjene Američke Države, čiji će olimpijski odbor u Pjongčangu predstavljati čak 242 sportaša.

Posebna atrakcija mimohoda bio je predstavnik Tonge, Pita Taufatofua, koji je prije dvije godine izazvao euforiju na otvaranju ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru. Taufatofua se na Maracani pojavio u tradicionalnoj nošnji Tonge ta’ovali i to gotovo gol. Gornji dio tijela Piti je bio prekriven samo tradicionalnom ogrlicom i povećom količinom ulja. Sada je isto ponovio i u Koreji. U Riju je nastupio u taekwondou, dok će na ZOI nastupiti u skijaškom trčanju.

Zanimljivo, u svečanom defileu dvije Koreje su izašle zajedno pod zajedničkom bijelom zastavom s plavim obrisom Korejskog poluotoka. Sjeverna Koreja je u zadnji trenutak pristala poslati svoje sportaše u Pjeongčang, a posebno zanimanje privući će nastup domaćih hokejašica čija se ekipa sastoji od igračica iz obje Koreje.

U protokolarnom dijelu programa predsjednik Organizacijskog odbora ZOI Lee He Beom je u svom govoru istaknuo kako će Igre biti globalni festival mira.

“Bit će to igre kulture, suvremene tehnologije i mira. Nije najvažnija pobjeda već borba i svi vi sportaši ste već pobjednici i heroji,” kazao je He Boem dodavši kako ZOI u Pjongčangu označavaju početak četverogodišnjeg razdoblja u kojem će Daleki Istok biti prožet duhom olimpizma, jer će 2020. godine Tokio ugostiti Ljetne olimpijske igre, a Peking će 2022. biti domaćinom XXIV. Zimskih olimpijskih igara.

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Thomas Bach istaknuo je kako smo “ujedinjeni u različitosti jači od svih sila koja nas žele razdvojiti.

“Hvala svima koji su omogućili ovaj trenutak. Posebna zahvaljujemo tisućama volontera koji su nas toplo dočekali. Poštovani sportaši, sada je vaš red ! Ovo će biti natjecanje vašeg života. Tijekom sljedećih dana svijet će vas gledati kao inspiraciju. Uživajte u olimpijskom nastupu samo ako poštujete pravila i ostanete čist. Tek tada će vaša cjeloživotna sjećanja biti sjećanja na pravi olimpijski duh,” kazao je Bach nakon čega je južnokorejski predsjednik Moon Jae-in otvorio ZOI.

Vrhunac svečanosti koja je trajala nešto više od dva sata bilo je paljenje olimpijskog plamena, a to je učinila olimpijska pobjednica iz Vancouvera i srebrna iz Sočija klizačica Yuna Kim.

Dobivanjem organizacije ZOI Južna Koreja je postala peta država koja se se može pohvaliti domaćinstvom Ljetnih i Zimskih olimpijskih igara, Svjetskog prvenstva nogometaša i Svjetskog atletskog prvenstva. Prije Koreje na tom su se popisu našli Francuska, Njemačka, Italija i Japan, a u lipnju ove godine će im se pridružiti i Rusija, koja je domaćin ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva za nogometaše.

Na ZOI 2018 bit će podijeljeno i najviše kompleta odličja. Prvi put će ih biti više od 100, a točan broj je 102. Prije četiri godine u Sočiju 2858 sportaša borilo se za 98 kompleta, a u Vancouveru je u borbi za 86 kompleta bilo 2633 natjecatelja.

Zimske olimpijske igre u Pjongčangu ostat će upamćene i po uvođenju tehnoloških inovacija poput samovozećih autobusa te 11 različitih vrsta robota koji će biti na usluzi sudionicima i posjetiteljima Igara.

Primjena tehnologije uvelike je pomogla u oblikovanju olimpijskih borilišta, a ove će Igre postaviti neke tehnološke standarde za sva buduća natjecanja. U Pjongčangu će po prvi put biti korišteni moderni, samovozeći autobusi za prometnu komunikaciju unutar olimpijskih borilišta. Uporaba umjetne inteligencije (AI) bit će zastupljenija nego ikada. U pozivnom centru će na najjednostavnije upite o Igrama, transportu odgovarati strojevi koji će moći dati i osnovne turističke informacije. Osim na korejskom, zahvaljujući aplikaciji “Genie Talk”, to će moći činiti na osam svjetskih jezika: engleskom, japanskom, kineskom, francuskom, španjolskom, njemačkom, ruskom i arapskom.

Olimpijski stadion završen je tek krajem prošle godine, koštao je 100 milijuna dolara, a na njemu će se održati samo četiri događaja – ceremonija otvaranja i zatvaranja ZOI te svečano otvaranje i zatvaranje Paraolimpijskih igara u ožujku. Nakon Paraolimpijskih igara stadion će biti razmontiran po čemu su ove Igre jedinstvene. Razlog brzog rušenja je jednostavan – nema puno koristi za stadion sa 35.000 mjesta u ovom malom skijalištu u udaljenom kutu Južne Koreje.

Također, procjenjuje se da će Zimske olimpijske igre Južnu Koreju koštati oko 13 milijardi dolara što je daleko manje od 50 milijardi dolara koje su Rusi uložili u prošle Igre u Sočiju.