Gotovo polovica nezaposlenih u Njemačkoj su građani s tzv. migracijskom pozadinom a više od polovice osoba koje primaju financijske potpore su također stranog porijekla, javlja u utorak dnevnik Die Welt, pozivajući se na podatke Saveznog ureda za zapošljavanje.
“Od 2,6 milijuna nezaposlenih 43,1 posto su građani s migracijskom pozadinom. U zapadnim dijelovima Njemačke, u kojima živi i više stranaca, je taj postotak i mnogo viši, preko 50 posto”, piše Die Welt.
Hrvati u Njemačkoj spadaju u grupu stranaca s najnižom stopom nezaposlenosti. Prema posljednjim statistikama iz siječnja 2016. od 240.000 hrvatskih državljana s boravkom u Njemačkoj bez posla je bilo oko 9000.
Među 4,3 milijuna osoba koje primaju pomoć za nezaposlene i pomoć za osobe s manjim primanjima koja su nedostatna za život, je udio migranata s 52,4 posto još i viši.
pročitajte još
Građani s migrantskom pozadinom su, prema posljednjim podacima s kraja 2015. činili 21 posto u ukupnom broju stanovnika.
Ti građani, pri čemu se misli na osobe sa stranom putovnicom ili njemačke državljane koji su ili sami rođeni kao stranci ili im je jedan roditelj bio stranac, već godinama predstavljaju najbrojniju skupinu među nezaposlenima i posebice među dugotrajno nezaposlenima.
Stručnjaci navode nekoliko razloga za njihovu natprosječnu zastupljenost među nezaposlenima.
“Današnje statistike su odraz politike zapošljavanja stranaca u sedamdesetima kada su zapošljavani stranci bez kvalifikacija ili s nižim kvalifikacijama što se odrazilo i na školsku i obrazovnu karijeru druge generacije“, stoji u jednoj studiji Saveznog ureda za zapošljavanje pod nazivom “Migranti i tržište rada”.
Obrazovni uspjeh ovisi i o porijeklu: dok gotovo 90 posto potomaka kineskih useljenika stekne maturu, kod Turaka je ta brojka samo 16 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
