Raspadom Sovjetskog Saveza i bivše Jugoslavije stvorene su mnoge nove države u istočnoj Europi, a događanja u Kataloniji nakon referenduma o neovisnosti od Španjolske, mogla bi donijeti novu snagu nizu pokreta za otcjepljenje u zapadnoj Europi, piše danas Deutsche Welle.

U pregledu europskih regija koji već dugo traže neovisnost, ili bar koketiraju s tom idejom, navodi se još jedna španjolska regija – Baskija.

Deutsche Welle navodi da je težnja za neovisnošću Katalonaca dobrim dijelom posljedica financijske pomoći koju Madrid šalje upravo u Baskiju koja je ekonomski mnogo slabija of Katalonije, ali su i tamošnji separatisti mnogo nasilniji.

U borbi za neovisnost od Madrida organizacija ETA je u posljednjih 50 godina ubila više od 800 ljudi, ali se taj separatistički pokret 2011. javno odrekao nasilja. Na putu ka nezavisnosti i dalje tapkaju u mjestu. Referendum iz 2014. godine bio je simboličan i nepriznat.

Ka neovisnosti stremi i Škotska koja je 2014. održala referendum o neovisnosti od Velike Britanije, uz pristanak Londona, ali su pobornici odcjepljenja tijesno izgubili.

Izlazak Britanije iz EU-a, međutim, navelo je rukovodstvo u Edinburghu da razmotri mogućnost održavanja novog referenduma, možda već 2018. budući da su Škoti većinski bili za ostanak u EU. Ankete ipak kažu da bi ishod sljedećeg referenduma o neovisnosti bio sličan prethodnom.

Za samostalnu Flandriju van sastava Belgije zalaže se najjača flamanska stranka, Nova flamanska alijansa Barat di Vivere koja vjeruje da je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju.

Separatizam u Belgiji prilično je neobičan – ako se odcijepi flamanski dio – država će izgubiti više od pola stanovništva, ali i privrednu snagu. Veliki problem bio bi status Bruxellesa u kome su središta Europske unije i NATO-a. Neki već spominju i pripajanje frankofone Walloonije Francuskoj, Luksemburgu, pa čak i Njemačkoj. Ali Belgijanci su do sada uspijevali da se drže zajedno, navodi DW.

Na listi regija koje teže odcjepljenju Deutsche Wellle navodi i Padaniju, ali i dodaje da secesija sjevera Italije ima potpuno ekonomske pobude jer se tamo nalaze razvijene regije Lombardija, Piedmont, Venecija, kao i druge bogate i industrijalizirane oblasti. Mnogi građani u tom dijelu zemlje vjeruju da Talijani s juga žive na grbači marljivih sjevernjaka.

Liga za sjever svojevremeno se zalagala za neovisnu Padaniju, oblast koja bi obuhvaćala razvijeni sjever današnje Italije, a danas se koplja lome oko zahtjeva da u regiji ostane tri četvrtine zarađenog novca.

Južni Tirol je oblast koja je službeno unutar granica Italije od kraja Prvog svjetskog rata, a prije toga je bila dio Austrougarske. Nakon smrti Mussolinija, Južni Tirol postepeno dobivao sve veću jezičku i političku autonomiju, a stanovnici te regije su raspolagali i dobrim dijelom novca od poreza. Ali, ekonomska kriza ponovo je probudila separatizam. Italija je, poslije Grčke, druga po zaduženosti u eurozoni i muče je velike privredne teškoće. Tirolci su imućni i ne žele se opterećivati problemima zajedničke talijanske države pa je sve glasnija parola “Dalje od Rima”.

Korzika – francuske vlasti dugo su suzbijale autonomske tendencije na tom otoku, uključujući i korištenje lokalnog jezika u školama i javnom životu. Militantne grupe kao što je FLNC također su se godinama pokušavale nasilno odvojiti od Pariza, izvodeći napade na službenike ili simbole francuske države. Tek u ljeto 2014. pokret FLNC je priopćio da se više neće služiti nasiljem. Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna opozicija u toj zemlji izašla je na barikade.

U pregledu europskih regija koje teže odvajanju DW navodi i Bavarsku, dodajući da iako veoma mali broj Bavarca ozbiljno misli da je osnivanje vlastite države pravi potez, službeni naziv ove njemačke pokrajine glasi “Slobodna država Bavarska”.

Ta njemačka federalna jedinica na jugu zemlje vjerojatno bi se mogla snaći i odvojena od ostatka Njemačke. Bavarska ima najveću površinu od svih njemačkih saveznih država, u njoj živi 13 milijuna ljudi, i ona ima najveći privredni obrt u Njemačkoj.

Kao i u drugim zemljama, to bogatstvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju da previše novca odlazi u zajedničku blagajnu. Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke bavarske Kršćansko-demokratske unije (CSU), novinar Wilfried Scharnagl, u knjizi “Bavarska može i sama” 2012. se zalagao za izlazak iz SR Njemačke.

Za sada ipak nema općenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.