Junckerov govor o stanju Unije

U svom govoru o stanju Unije, Jean-Claude Juncker pozvao je da se definira odnos prema Zapadnom Balkanu, jer će 'u protivnom drugi oblikovati sudbinu našeg susjedstva'

“Sve je više izazova, velika je volatilnost, izazova je sve više iz dana u dan. Ne smijemo se prepustiti niti na sekundu, trebamo tražiti ujedinjeniju Europu. Trebamo izvoziti stabilnost, kao što smo činili godinama. Proširenje je bio uspjeh jer smo pomirili geografiju i povijest Europe, ali još ima toga za učiniti. Trebamo definirati naš stav prema proširenju na Zapadni Balkan, u protivnom će drugi oblikovati sudbinu našeg susjedstva”, poručio je Jean Claude Juncker.

Juncker je u nekoliko navrata u govoru spomenuo potrebu jačanja europskog suverentiteta: “Europski suverenitet dolazi od nacionalnog suvereniteta, ona ga ne ugrožava. Dijeljenje suvereniteta tamo gdje je to potrebno, čini svaku članicu jačom. Europski suverenitet nikad neće biti usmjeren protiv drugih, Europa mora ostati otvoreni kontinent, kontinent tolerancije… nikad neće postati otok i uvijek će ostati multilateralna”.

"Today's world needs a strong, united Europe. A Europe working for peace, trade agreements, stable monetary arrangements, even if others elsewhere are all too inclined to resort to commercial or monetary warfare," Jean-Claude Juncker at #SOTEU debate pic.twitter.com/3Ari9yQFLl

— European Parliament (@Europarl_EN) September 12, 2018

Podsjetio je da je Europa najveće tržište te da ujedinjena ima veliku moć definirati brojne stvari. To su, kaže, pokazali i pregovori s Donaldom Trumpom u Washingtonu.

“U Washingtonu sam razgovarao u ime Europe. Sporazum koji sam ispregovarao s Trumpom je za neke bio iznenađenje. To nije iznenađenje kada Europa govori jednim glasom, iznenađenja nema. To smo dokazali kada smo branili Pariški sporazum jer želimo ostaviti čišći planet idućim generacijama”, poručio je Juncker.

U govoru je također rekao da neke obaveze i savezništva koja je Unija preuzela jučer, ne mora značiti da će biti tu i sutra. Upozorio je i na opasnost od nacionalizma.

“Ponekad povijest u pravom smislu riječi, dolazi u život naroda bez poziva. To je bilo tijekom Prvog svjetskog rata koji je zatekao kontinent 1914. Ljudi su očekivali trajan mir, da bi dobili bratoubilački rat. Ne govorim to zato što očekujem rat, nego zato što moramo biti zahvalni što živimo na kontinentu mira. Branimo naš način življenja, recimo da patriotizmu koji nije usmjeren protiv drugih, recimo ne nacionalizmu koji odbija druge, mrzi, traži krivce umjesto rješenja da bolje živimo zajedno”, poručio je Juncker.

Posebno se osvrnuo na ekonomsku krizu i Grčku koja je izašla iz procesa bailouta.

“Europska unija kontinuirano raste 21 tromjesječje. 230 milijuna Europljanja je zaposleno, 14 posto mladih je nezaposleno, to je previše, ali to je najniži postotak u zadnjih nekoliko godina. Unatoč tome došlo je do regresa, teških socijalnih problema. Grčka je uspjela dovršiti svoj program i vratiti se na pravi put, pozdravljam herkulske napore grčkog naroda koje ostali europski narodi i nadalje podcjenjuju. Uvijek sam branio Grčku, njeno dostojanstvo, ulogu u Europi, a prije svega što je ostala u eurozoni. I dalje sam ponosan na njih”, poručio je predsjednik Europske komisije.

Jačanje Frontexa

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o “stanju Unije” u Europskom parlamentu najavio višestruko jačanje Frontexa kako bi se zaustavile ilegalne migracije i zatražio ukidanje prakse pomicanja sata ljeti.

Prihvati li se njegov prijedlog, Frontex bi narastao s 1500 na 10.000 ljudi do 2020. godine i dobio nove ovlasti.

Populističke snage u EU-u, uključujuči vlade Italije, Austrije i srednjoeuropskih zemalja, traže da Bruxelles napravi više u suzbijanju migracija.

“Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki”, rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li preći na tzv. “ljetno vrijeme” cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. “zimsko” vrijeme).

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

“Moramo poštivati želje ljudi”, kazao je Juncker.