Čelnici 27 zemalja članica, među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će se u nedjelju na izvanrednom summitu u Bruxellesu na kojem će potvrditi sporazum o izlasku Velike Britanije i političku deklaraciju o budućim odnosima između dviju strana.

Pred kraj summita pridružit će im se britanska premijerka Theresa May. Ona će u Bruxelles doputovati dan ranije, kada će se sastati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudom Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Tekst sporazuma o izlasku Velike Britanije iz EU-a te politička deklaracija o budućim odnosima usuglašeni su na razini pregovarača i sada bi na summitu trebali dobiti i političku potporu čelnika EU-a.

Jedino preostalo pitanje odnosi se na Gibraltar nakon što je Španjolska zatražila izmjene u nacrtu sporazuma o brexitu i izjavi o budućim odnosima kako bi bilo jasno da će bilo kakve odluke o tom britanskom teritoriju biti donesene samo u izravnim pregovorima s Madridom.

To će se pitanje najvjerojatnije riješiti zasebnom izjavom.

Nakon summita EU-a slijedi najteži dio – britanska premijerka treba osigurati većinu u britanskom parlamentu, što je u ovom trenutku krajnje neizvjesno.

Čelnica male sjevernoirske stranke, Demokratske unionističke stranke (DUP) Arlene Foster, koja vladajućim konzervativcima osigurava tanku većinu u britanskom parlamentu, izjavila je da neće moći podržati sporazum o razdruživanju u obliku u kojem je dogovoren.

Ona je kazala da je pogrešno reći da postoje samo dvije opcije: dogovor koji je ispregovarala May ili izlazak bez sporazuma. Postoji i opcija boljeg sporazuma, smatra Foster.

U Bruxellesu ne žele komentirati što bi se moglo dogoditi ako sporazum o razdruživanju ne prođe u britanskom parlamentu ili ako padne vlada premijerke May, ali kažu da se EU već neko vrijeme priprema i za scenarij brexita bez sporazuma o razdruživanju, što bi bila najgora opcija.

Nakon nedjeljnog summita u Bruxellesu sve oči će biti uprte u London, u britanski parlament. Premijerka May kaže da bi htjela da parlament glasuje prije parlamentarne stanke koja počinje 21. prosinca.

Ako sporazum dobije potporu u parlamentu, onda britanska vlada mora predložiti zakon o izlasku iz EU-a kao i provedbeni akt, što također može izazvati burne rasprave.

S europske strane potreban je pristanak Europskog parlamenta. Zastupnici Europskog parlamenta neće se o tome očitovati prije nego što sporazum dobije zeleno svjetlo u britanskom parlamentu.

Ako se to dogodi, europski parlamentarci će pripremiti izvješće o sporazumu o razdruživanju i političkoj deklaraciji i onda glasovati na plenarnoj sjednici. Za prihvaćanje izvješća potrebna je obična većina.

Glasovanje u Europskom parlamentu moglo bi se održati početkom 2019. godine, a teoretski je moguće da se to obavi i 28. ožujka 2019., zadnjeg dana plenarne sjednice prije izlaska Velike Britanije 29. ožujka 2019.

Nakon ratifikacije u Europskom parlamentu, sporazum o razdruživanju mora odobriti Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a, koje okuplja šefove država ili vlada. U Europskom vijeću sporazum mora dobiti kvalificiranu većinu – 72 posto od 27 zemalja članica, (20 država članica), koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Od 29. ožujka u ponoć Velika Britanija postaje treća zemlja u odnosu na EU i više ne može sudjelovati u donošenju odluka u tijelima EU-a.

Počinje teći prijelazno razdoblje u kojem Velika Britanija ostaje dijelom jedinstvenog tržišta i carinske unije, mora poštovati sva europska pravila i uplaćivati u europski proračun.

Prijelazno razdoblje je dogovoreno do kraja 2020. godine, a prema političkoj izjavi ono se može produljiti do najviše dvije godine, dakle do kraja 2022.

Tek nakon 29. ožujka 2019. mogu formalno započeti pregovori o budućim odnosima, a podloga za te pregovore bit će politička deklaracija koja daje samo obrise tih budućih odnosa.

O sporazumu o razdruživanju pregovaralo se 17 mjeseci.

Najteže pitanje u pregovorima – pitanje granice na irskom otoku – riješeno je na način da će Velika Britanija i EU činiti jedinstveni carinski teritorij dok se ne postigne sporazum o budućim odnosima.

Na taj način će se izbjeći tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske na što su se obje strane obvezale na samom početku pregovora kako bi sačuvali mirovni proces u Sjevernoj Irskoj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram