Sankcije, sve niže cijene nafte i plina i sve manja potražnja za ruskim ugljikovodicima - ocrnjenima zbog ruske invazije na Ukrajinu - ove godine će značajno naštetiti kako financijama Kremlja tako i ogromnom ruskom državnom fondu.
Zarada od izvoza nafte i plina prošle godine je u državni proračun donijela 45 posto svih prihoda. Unatoč sankcijama i pokušajima da se druge zemlje riješe uvoza ruskih energenata, država je od izvoza nafte i plina svejedno zaradila 155 milijardi eura tijekom 2022. godine, po ranim podacima. To je 30 posto više nego godinu prije.
No, stručnjaci kažu da je tom medenom mjesecu za rusku zaradu došao kraj, piše Politico.
U utorak je ruski ministar financija Anton Siluanov rekao da je prošle godine proračunski deficit bio 2,3 posto BDP-a. Prije masovne invazije na Ukrajinu početkom prošle godine, Rusija je imala suficit.
U proračunu za 2023., koji je objavljen u prosincu, ruska vlada je prognozirala da će prihodi od nafte i plina ove godine pasti za 23 posto. Ali Aleksandra Prokopenko, nezavisna analitičarka i bivša dužnosnica ruske središnje banke, opisala je tu brojku kao “vrlo optimističnu.” Njena vlastita procjena je da će ti prihodi pasti za oko trećinu.
To opadanje prihoda od nafte i plina – koje stiže upravo u trenutku kad Rusija pojačava izdvajanja za obranu kako bi financirala rat u Ukrajini i novu mobilizaciju stotina tisuća slabo obučenih vojnika na bojište – moglo bi dugoročno naškoditi ruskoj ekonomiji.
“Prilično je jasno da će ova godina biti prilično teška za ruski proračun,” kaže Prokopenko. “Rusija je ostala bez tržišta Europske unije, primarnog za izvoz njene nafte, i uglavnom za izvoz plina.”
Izvoz prirodnog plina prošle je godine državi donio oko 10-15 posto njenih prihoda, no onda je naglo pao uslijed pokušaja EU da diverzificira izvore svojih energenata. U isto vrijeme, Kremlj je zatvorio dotok kroz plinovode prema Europi, uključujući i još uvijek uništen podmorski plinovod Sjeverni tok.
Zbog toga je prošli tjedan ruska državna tvrtka Gazprom objavila da im je izvoz plina prošle godine pao za čak 46 posto.
“Za očekivati je da im je sad to dosta bolno,” kaže Georg Zachmann, analitičar briselskog instituta Bruegel.
Sad se javljaju i prvi znakovi da Moskva ublažava svoj pristup. Krajem prosinca ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret koji je popustio ranije propisan zahtjev da se uplate primaju isključivo u ruskim rubljima, od zemalja koje su označene kao “neprijateljske” (uglavnom u EU-u). Nekoliko država je tada odbilo pristati na takve uvjete, pa im je Rusija prekinula isporuku.
Crno zlato
Sad je pod znakom upitnika i inače još profitabilniji ruski izvoz nafte.
Odluka EU da gotovo potpuno zabrani uvoz ruske sirove nafte od 5. prosinca 2022. je “najznačajnija mjera koja je dosad uvedena… u smislu utjecaja na ruski proračun,” kaže Janis Kluge, s Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja SWP. “A buduća zabrana EU na sve naftne proizvode koja stupa na snagu 2. veljače će taj efekt još pojačati”, dodaje.
Koliko će na to utjecati i plan država iz skupine G7 da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu još uvijek je nejasno. No pojavljuju se već prvi znakovi da kupci u zemljama koje u tome ne sudjeluju, poput Kine, koriste to ograničenje za cjenkanje i dodatno spuštanje cijene. Cijena ruske uralske sirove nafte je trenutno oko 37,90 dolara za barel, po podacima agencije Argus, dok je cijena Brent sirove nafte nešto više od 80 dolara za barel.
Ruska vlada je odgovorila najavom zabrane izvoza sirove nafte državama koje sudjeluju u ograničenju cijena, koja stupa na snagu 1. veljače. Također je odlučila i srezati proizvodnju za 700.000 barela dnevno ili oko 7 posto normalne dnevne proizvodnje.
No Rusija ima vrlo skromnu flotu tankera, i udijek se oslanjala na brodove zapadnih zemalja za isporuku nafte, kaže Prokopenko. Opisala je Putinove pokušaje da kazni države koje sudjeluju u planu G7 “prilično bezubim,” jer još ima puno pojedinosti oko tog koje nije nisu razrađene.
Moskva “nema dovoljno instrumenata za pravi odgovor,” dodala je.
Situaciju dodatno pogoršavaju središnje banke podizanjem kamatnih stopa kako bi zauzdale inflaciju – to usporava ekonomije, a one onda triše manje energije, kaže Kluge.
Ruski BDP bi se po prognozama trebao smanjiti za 2,7 posto u 2022. godini, kaže Siluanov. Vlada procjenjuje da će njen proračunski deficit biti 2 posto u 2023. godini. “No, 3 posto je bliže realnosti,” kaže Kluge.
Ovi povećani troškovi neće utjecati na Putinovu ratnu strategiju, dodao je, ukazujući na činjenicu da ruska vlada ove godine planira povećati izdvajanja za vojsku i domaće sigurnosne službe za 50 posto.
Ali to znači i da mora doći do osjetnog manjka u drugim stavkama proračunske potrošnje, poput manjih izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje, dok će npr. izdvajanja za javne službe i infrastrukturu pasti za 20 posto.
Zasad Rusija još troši novac položen u državni fond težak 149 milijardi eura. Siluanov kaže da se može očekivati da će iz njega Rusija povući oko 29 milijardi dolara, i prognozira da bi cijeli fond mogao presušiti do 2025.
“Ruska vlada zapravo prodaje budućnost kako bi namaknula novce za financiranje današnjeg rata,” zaključuje Kluge.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare