Kremlj čini Rusiju zemljom u koju ne dolaze strani posjetitelji, prijeti svojim građanima u inozemstvu i cijelo to vrijeme još uvijek vodi svoj neoimperijalistički osvajački rat u Ukrajini, piše CNN u osvrtu na pojedinačne slučajeve uhićenja ili misterioznih ubojstava, koja se, iako Kremlj to negira, često povezuju s protivljenjem režimu Vladimira Putina. Nedavni slučaj uhićenja američko-ruske državljanke, nakon što je donirala novac dobrotvornoj organizaciji, koja podržava Ukrajinu, postavlja pitanje: Čega se boji Vladimir Putin?
Vijest o ruskom uhićenju dvojne državljanke Ksenije Kareline pojavila se otprilike u isto vrijeme kada je opozicijski vođa Aleksej Navaljni ubijen u arktičkoj kaznenoj koloniji. Navaljni je bio otvoreno predan uvođenju demokracije u Rusiju, razotkrivanju Putinove korupcije i brutalnosti.
To je posljednji pokušaj Kremlja da zastraši. Ali u pokušaju da pokaže snagu, Putin pokazuje – strah. Zašto bi apsolutni vladar sile s nuklearnim oružjem smatrao potrebnim zatvoriti ženu koja radi kao kozmetičarka i želi biti balerina, postavlja se pitanje u tekstu CNN-ove kolumnistice Fride Ghitis pod naslovom ‘Čega se boji Vladimir Putin?‘
Ali Karelina? Kako je ona prijetnja Putinu? Čini se da Putin ne tolerira ni najmanji znak protivljenja, čak ni ako je ono imaginarno, prenosi N1 BiH.
Više je Rusa uhićeno jer su držali prazne komade papira u prvim danima Putinove invazije na Ukrajinu, nakon što su tisuće drugih zatvorene zbog otvorenog protivljenja ruskoj agresiji.
Karelinin poslodavac kaže da je uhićena pod optužbom za izdaju. Njezin zločin – navodno je donirala 51,80 dolara američkoj dobrotvornoj organizaciji koja podržava Ukrajinu.
Čini se da ruska Federalna sigurnosna služba (FSB), nasljednica zloglasnog KGB-a, to potvrđuje priopćenjem u kojemu stoji da je njezin zločin “pružanje financijske pomoći stranoj državi u aktivnostima usmjerenim protiv sigurnosti naše zemlje”.
Ako bude osuđena za izdaju, mogla bi provesti i desetljeće u ruskom zatvoru.
Karelina je postala američka državljanka 2021. Njen partner, Chris Van Heerden, rekao je za CNN da je bila apolitična, nije gledala vijesti i nije imala nikakve veze s ratom. Kupio joj je karte za odlazak u Rusiju kao rođendanski dar da bi vidjela svoju 90-godišnju baku, roditelje i mlađu sestru.
Možda se Putin osjeća sve nesigurnije i postaje sve oštriji prema ruskom narodu, prema posjetiteljima pa čak i prema onima koji su napustili zemlju.
Čini se da se ono što je počelo kao autoritarni vođa koji je nagrizao demokratske norme pretvara u totalitarnog diktatora najopasnije vrste – one koja se boji.
Snage sigurnosti uhićivale su Ruse koji su propitivali rat u Ukrajini, uhićene su stotine ljudi koji su htjeli odati počast Navaljnom, čak i oni koji su pokušavali ostaviti cvijeće u spomen na opozicijskog političara. Navaljni je bio u rukama pravosudnog sistema u sklopu nastojanja da ga se ušutka, osujeti njegov utjecaj. Ali neće biti ušutkan sve dok je živ.
Neki od Putinovih najpoznatijih kritičara umirali su jedan po jedan. Ruski istražitelji nikada ne krive vladu, naravno. Bio je tu i opozicijski vođa Boris Njemcov, ubijen u blizini Kremlja. Bila je tu novinarka i zagovarateljica ljudskih prava Ana Politkovskaja, ubijena u dizalu svoje zgrade. Tu je Navaljni, čiji je uzrok smrti još uvijek nejasan. A ima ih bezbroj drugih. Kremlj je odbacio optužbe o umiješanosti u sve.
Za građane SAD-a, uključujući one koji imaju i rusko državljanstvo, Rusija je postala sve opasnija za putovanje. Nekoliko američkih državljana je zatvoreno, uključujući WNBA zvijezdu Brittney Griner, oslobođenu u zamjenu za ozloglašenog trgovca oružjem; bivši američki marinac Paul Whelan, osuđen na 16 godina zbog optužbi za špijunažu, koje on odlučno poriče i reporter Wall Street Journala Evan Gershkovich, pritvoren prije gotovo godinu dana u Jekaterinburgu — istom gradu u kojem je Karelina uhićena — optužen za špijunažu bez da su ruske vlasti ponudile i najmanji dokaz za to.
Putin je očito zainteresiran za razmjenu Gershkovicha za Vadima Krasikova, osuđenog ubojicu koji u Njemačkoj služi kaznu za ubojstvo prognanog Čečenskog Gruzijca 2019. što je njemački sud nazvao “ubojstvom koje je naručila država”. Drugim riječima, atentat po nalogu Kremlja. Kremlj to negira.
Ukratko, Amerikanci bi se trebali držati podalje od Rusije. Ali boravak izvan Rusije nije garancija sigurnosti.
Prema organizaciji za ljudska prava Freedom House, Rusija je postala jedan od najvećih svjetskih počinitelja transnacionalne represije. Dok se čini da mnogi Putinovi kritičari umiru pod svim mogućim misterioznim okolnostima unutar Rusije, njegovi kritičari i percipirani kritičari također svoj kraj doživljavaju u inozemstvu.
Krajem veljače španjolska policija pronašla je tijelo Maksima Kuzminova u blizini grada Alicantea. Kuzminov, ruski bjegunac, pobjegao je u Ukrajinu u vojnom helikopteru. Novinarima je rekao da se protivi ratu.
Španjolski obavještajci rekli su lokalnim medijima da ne sumnjaju da iza njegove smrti stoji Kremlj. Službeno, vlada kaže da čeka rezultate istrage. Policija kaže da je upucan šest puta, a zatim pregažen automobilom.
Rusija kaže da nema saznanja o slučaju. Ali nakon Kuzminovljevog prebjega, šef vanjske obavještajne službe nazvao ga je “moralnim lešom”. Freedom House kaže da Rusija “provodi vrlo agresivne transnacionalne represivne aktivnosti u inozemstvu”, uveliko se oslanjajući na “atentat kao oružje”.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zaključila je da su ruski agenti ubili protjeranog obavještajca Aleksandra Litvinenka u Londonu koristeći radioaktivni polonij. Godine 2018. u Salisburyju u Engleskoj još su dva ruska časnika optužena da su umalo ubili disidenta Sergeja Skripalja i njegovu kćer koristeći nervni agens.
Napadi, primjećuje Freedom House, “dolaze u pozadini brojnih neobjašnjivih smrti Rusa visokog profila u egzilu”. Često ti slučajevi možda i ne proizvedu osude, ali Freedom House dodaje da upotreba radioaktivnih izotopa i živčanih otrova jasno ukazuje na Kremlj, iako se Moskva pretvara da ne zna za to.
Što god Rusija namjeravala s uhićenjem kozmetičarke i poluprofesionalne balerine, jasno je da Putinov represivni režim snižava prag onoga što tolerira i podiže ljestvicu kako će odgovoriti. Donacija proukrajinskoj dobrotvornoj organizaciji sada je jednaka izdaji, kažnjivoj s 20 godina zatvora. Kritika rata ili Putina može dovesti do smrti u ruskom zarobljeničkom logoru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!