Europski parlament je u utorak odobrio izvanredni zajam Ukrajini u iznosu do 35 milijardi eura, koji će se otplatiti budućim prihodima od zamrznute ruske imovine.
Eurozastupnici su s 518 glasova za, 56 protiv i 61 suzdržanih, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali novu makrofinancijsku pomoć Ukrajini u borbi protiv ratne agresije Rusije, objavio je Europski parlament.
Taj je zajam dio paketa skupine G7 dogovorenog u lipnju, kojim se Ukrajini osigurava financijska potpora u iznosu do 50 milijardi USD (otprilike 45 milijardi EUR). Konačni iznos doprinosa EU-a mogao bi biti niži, ovisno o veličini zajmova koje daju drugi partneri iz skupine G7.
Ukrajinskim mehanizmom za kreditnu suradnju, novouspostavljenim okvirom, Ukrajini će se staviti na raspolaganje budući prihodi od zamrznute imovine ruske središnje banke koja se nalazi u EU-u. Ta će sredstva pomoći Ukrajini da servisira i otplati zajam EU-a za makrofinancijsku pomoć te zajmove drugih partnera iz skupine G7. Sredstva mehanizma mogu se upotrijebiti za servisiranje i otplatu zajmova, ali Kijev može dodijeliti sredstva makrofinancijske pomoći i prema vlastitom nahođenju.
Isplata do kraja 2025.
Nova sredstva makrofinancijske pomoći isplaćivat će se do kraja 2025.
Zajam je uvjetovan kontinuiranom predanošću Ukrajine očuvanju učinkovitih demokratskih mehanizama, poštovanju ljudskih prava i daljnjim uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju, navodi Parlament u priopćenju. Osim toga, sustavi upravljanja i kontrole navedeni u Planu za Ukrajinu, zajedno s posebnim mjerama za sprečavanje prijevara i drugih nepravilnosti, primjenjivat će se na zajam makrofinancijske pomoći.
Švedska zastupnica iz redova liberala Karin Karlsbro, izvjestiteljica Parlamenta za zajam UKrajini, istaknula je da će teret obnove Ukrajine na kraju snositi Rusija jer je ona i odgovrna za razaranje te zemlje.
„Ukrajina se i dalje odupire ruskoj agresiji, a njezini hrabri građani bore se ne samo za vlastitu egzistenciju i slobodu, već i za obranu demokracije, ljudskih prava, slobode i međunarodnog prava za sve nas. Potreba za financijskom potporom golema je i hitna. Rusija mora platiti za napade na Ukrajince i okrutno uništavanje ukrajinske infrastrukture, gradova, sela i domova. Teret obnove Ukrajine snosit će oni koji su odgovorni za njezino uništenje, odnosno Rusija”, rekla je Karlsbro zastupnicima.
HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko u raspravi je istaknula da je “Rusija je uložila milijardu u propagandu svugdje gdje su se održavali izbori“.
“Oni ulažu novac u propagandu i taj novac se ne može toliko uložiti da se ugasi istina” rekla je i dodala kako se “ukrajinski narod bori za nas”.
“Prije mnogo godina Hrvatska se ovako borila i imali smo propagandu protiv sebe koja nas je pokušavala spriječiti da govorimo istinu. Sad smo tu, tu stojimo. Stajat ćemo do kraja da pomognemo Ukrajincima u borbi za slobodu”, zaključila je Zovko.
HDZ-ov Davor Ivo Stier reagirao je na istup bugarske zastupnice Rade Laykove iz desnog zastupničkog kluba Europa suverenih nacija koja je optužila Uniju da ovim zajmom da krade ruski novac i novac svojih građana i ustvrdila te da to šalje poruku ulagačima da posluju s “lopovom”.
Stier je odgovorio da je oduzimanje ruske imovine “legitimna protumjera jer je Ruska Federacija prekršila međunarodno pravo”.
Laykovu je upitao “zašto je tako teško poštovati volju ukrajinskog naroda?”. “Kažete da ste suverenist. Pa zašto ne poštovati volju ukrajinskog naroda da bude dio Zapada?”, rekao je Stier.
Zamrznuta ruska imovina
Vlade članica EU-a već su podržale prijedlog za pomoć UKrajini, a Vijeće planira donijeti uredbu pisanim postupkom nakon glasanja Parlamenta. Uredba će stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU-a.
U EU-u se nalazi oko 210 milijardi eura imovine Ruske središnje banke, koja je i dalje zamrznuta na temelju sankcija uvedenih zbog ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Vlade EU-a odlučile su odvojiti dobit od te imovine i upotrijebiti je za potporu vojnim naporima i obnovi Ukrajine.
Komisija je u rujnu najavila zajam EU-a Ukrajini u iznosu od 35 milijardi eura kao dio plana partnera iz skupine G7 za izdavanje zajmova u iznosu do 50 milijardi dolara. Za financiranje bi se koristili prihodi od zamrznute ruske državne imovine.
Ukrajina se suočava s golemim financijskim potrebama nakon više od dvije godine intenzivnog ratovanja koje je razorilo njenu infrastrukturu.
Rusija je izbacila iz pogona oko 9 gigavata (GW) ukrajinske energetske infrastrukture.
Države Grupe 7 (G-7) zamrznule su oko 300 milijardi dolara vrijednosti ruske financijske imovine ubrzo nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. Obvezale su se koristiti sredstva za pomoć svojoj saveznici, ali su provele mjesece raspravljajući o tome kako bi točno takav mehanizam mogao funkcionirati.
EU je u svibnju sklopila dogovor među svojim državama članicama prema kojem će 90 posto tih prihoda ići u fond kojim upravlja EU za vojnu pomoć Ukrajini, dok će ostalih 10 posto podržati Kijev na druge načine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!