FOTO, VIDEO / Papa kritizirao one koji vode ratove, Izrael zabranio obilježavanje Cvjetnice u Jeruzalemu: "Ovo se nije dogodilo nekoliko stoljeća"

Izraelska policija spriječila je u nedjelju latinskog patrijarha Jeruzalema, kardinala Pierbattistu Pizzaballu, i kustoda Svete Zemlje, fra Francesca Ielpa, službenog čuvara crkve Svetog groba, da uđu u to sveto mjesto kako bi proslavili misu na Cvjetnicu, što se dogodilo "prvi put nakon nekoliko stoljeća", potvrdio je Latinski patrijarhat.

"Obojica su zaustavljena na putu dok su se kretali u privatnom svojstvu (...) te su bili prisiljeni vratiti se", stoji u zajedničkom priopćenju Latinskog patrijarhata Jeruzalema i franjevačke Kustodije Svete Zemlje.

"Posljedično, i prvi put nakon nekoliko stoljeća, crkveni su poglavari spriječeni u slavljenju mise Cvjetnice u crkvi Svetog groba", dodaje se u priopćenju.

To je "težak presedan i svjedoči o manjku obzira prema osjećajima milijardi ljudi diljem svijeta koji tijekom ovog tjedna upiru pogled prema Jeruzalemu."

Policija, koju je kontaktirao AFP, nije odmah odgovorila na upit.

Na početku rata protiv Irana 28. veljače, vođenog sa SAD-om, izraelske su vlasti zabranile velika okupljanja, uključujući ona u sinagogama, crkvama i džamijama, ograničivši javna okupljanja na oko 50 osoba.

Cvjetnica, kojom započinje Veliki tjedan, spomen je na Kristov posljednji ulazak u Jeruzalem, gdje ga je prema Evanđeljima trijumfalno dočekalo radosno mnoštvo tek nekoliko dana prije njegova raspeća i uskrsnuća na uskrsno jutro.

Latinski patrijarhat također je otkazao tradicionalnu procesiju na Cvjetnicu, koja obično kreće s Maslinske gore prema Jeruzalemu i svake godine privlači tisuće vjernika.

"Crkveni poglavari postupali su krajnje odgovorno i od početka rata pridržavali se svih nametnutih ograničenja", objavio je Patrijarhat. "Sprječavanje ulaska kardinalu i kustodu, koji snose najvišu crkvenu odgovornost za Katoličku Crkvu i Sveta mjesta, predstavlja mjeru koja je očito nerazumna i krajnje neproporcionalna", navodi se u priopćenju.

Prema procjenama Latinskog patrijarhata Jeruzalema iz 2023. godine, kršćani su činili više od 18 posto stanovništva Svete Zemlje (regije koja uz Izrael i okupirana palestinska područja uključuje i Jordan) u vrijeme osnutka države Izrael 1948. godine, no danas ih je manje od dva posto, a većinom su pravoslavci.

Papa Lav je u nedjelju rekao da Bog odbacuje molitve vođa koji započinju ratove, a "ruke su im pune krvi" u neobično snažnoj izjavi, dok rat u Iranu ulazi u drugi mjesec.

Obraćajući se desecima tisuća okupljenih na Cvjetnicu na Trgu svetog Petra u Rimu papa je rekao da se Isus ne može koristiti kao opravdanje za bilo koji rat.

"Ovo je naš Bog: Isus, Kralj mira, koji odbacuje rat, kojega nitko ne može koristiti da bi opravdao rat", rekao je prvi američki papa vjernicima okupljenim na vatikanskom trgu.

"Isus ne sluša molitve onih koji ratuju, već ih odbacuje govoreći: 'Premda puno molite, ja neću slušati te molitve jer vaše su ruke pune krvi'", rekao je, pozvavši se na odlomak iz Biblije.

Lav nije posebno imenovao nijednoga svjetskog vođu, ali posljednjih tjedana pojačava kritike kada je posrijedi rat u Iranu.

Papa, poznat po tomu da pažljivo bira riječi, više je puta pozvao na hitan prekid vatre u sukobima, a u ponedjeljak je kazao kako su vojni zračni napadi neselektivni i da ih treba zabraniti.

Neki američki dužnosnici pozvali su se na jezik kršćanstva da bi opravdali zajedničke američko-izraelske napade na Iran 28. veljače, nakon kojih se sukob proširio.

Američki ministar obrane Pete Hegseth u srijedu je u Pentagonu počeo voditi mjesečno kršćansko bogoslužje tijekom kojega se pomolio da "svaki metak pronađe svoju metu protiv neprijatelja pravednosti i naše velike nacije", a molio je i za "neslomljivo jedinstvo i silovito djelovanje protiv onih koji ne zaslužuju milost.

Lav se u nedjelju pozvao na biblijski odlomak u kojemu Isus, neposredno prije uhićenja uoči raspeća kori jednog od svojih sljedbenika jer je mačem udario osobu koja ga je uhitila.

"Isus se nije naoružao niti se branio niti je vodio ikakav rat. Otkrio je blago lice Boga koji uvijek odbacuje nasilje. Umjesto da spasi sebe, dopustio je da bude pribijen na križ", rekao je Lav.

Izraelska vojska u nedjelju je izvijestila o napadima na Teheran i druge ciljeve usmjerene na iransku infrastrukturu i energetsku strukturu.

Iranska novinska agencija Fars, koja je povezana s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), izvijestila je o projektilima koji su pogodili stambeno područje južno od Teherana. U napadu je poginulo deset ljudi, među njima i šest afganistanskih migranata, objavio je Fars.

Američka organizacija za ljudska prava u Iranu (HRANA) u subotu je izvijestila da su napadi na Iran posljednjih dana bili najteži od početka aktualnog rata koji je počeo 28. veljače. HRANA je izvijestila da je 74 posto napada bilo usmjereno na regiju oko Teherana.

Organizacija je dosad broj žrtava procijenila na 3400 poginulih, među kojima je najmanje 1500 civila.

Iranske su snage nastavile s napadima na Izrael. Sirene za zračnu uzbunu čule su se u gradovima na jugu zemlje.

Izraelska hitna medicinska služba Magen David Adom objavila je da nema izvještaja o ranjenima, a iranski su mediji potvrdili informacije o napadima.

Izraelski mediji izvješćuju da su napadi usmjereni na Dimonu u pustinji Negev, gdje se nalazi izraelski nuklearni reaktor.

Napad otprije tjedan dana prouzročio je više desetaka ozljeda i razaranja u stambenom području.

Fatemeh Mohajerani, glasnogovornica iranske vlade, izjavila je da Iran nije započeo rat u kojem je zemlja pretrpjela "značajne gubitke", kako u ljudskim žrtvama, tako i u razaranju domova civila i infrastrukture.

Istaknula je da je odšteta jedno od pitanja o kojima treba raspravljati u svim pregovorima, dodajući da su kontrola nad Hormuškim tjesnacem i ukidanje sankcija također ključne teme koje treba uzeti u obzir.

"Spremni smo krenuti prema održivom miru", poručila je.

Iranske vlasti naredile su zatvaranje popularnog lanca kafića u Teheranu zbog dizajna na šalicama za van, koji se, kako smatraju odnosi na ubojstvo vrhovnog vođe Alija Hameneija na početku američko-izraelskog rata protiv Islamske Republike, izvijestili su mediji. Više OVDJE.

Izrael je ubio još troje libanonskih novinara. Vraćali su se nakon snimanja jutarnjeg priloga u selu Jazzine na jugu Libanona kada su napadnuti.

Od 2. ožujka Izrael je u Libanonu ubio pet novinara. Prema podacima Odbora za zaštitu novinara, Izrael je prošle godine bio odgovoran za dvije trećine svih smrti novinara u svijetu, koja je bila najsmrtonosnija za tu profesiju u povijesti.

Dok ljudi oplakuju ove novinare, poruka medijskih djelatnika je jasna: neće biti zastrašeni i nastavit će izvještavati bez prestanka. Novinarstvo nije zločin.

Iran prijeti napadom na izraelska i američka sveučilišta u regiji, izvijestila je novinska agencija Fars, koja je usko povezana s iranskim Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC).

Fars se pozvao na elitne snage koje su objavile da, ako američka vlada želi da njezina sveučilišta u regiji budu pošteđena odmazde, mora osuditi bombardiranje iranskih sveučilišta do ponedjeljka u 12 sati.

Svim zaposlenicima, profesorima i studentima američkih sveučilišta u regiji, kao i stanovnicima okolnih područja, savjetuje se da ostanu kilometar udaljeni od kampusa, prenio je Fars izjavu IRGC-a.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bakei je rekao da su Tehnološko sveučilište Isfahan i Sveučilište znanosti i tehnologije u Teheranu "samo dva od mnogih sveučilišta i istraživačkih centara koje su agresori namjerno napali tijekom proteklih 30 dana svoga ilegalnog rata protiv iranske nacije".

"Zapravo američko-izraelska agresija protiv Irana nastavlja otkrivati svoj pravi cilj: osakatiti znanstvene temelje i kulturnu baštinu naše zemlje sustavnim ciljanjem sveučilišta, istraživačkih centara, povijesnih spomenika i istaknutih znanstvenika", nastavio je Bakei.

"Suprotstavljanje iranskome 'nuklearnom programu' i 'neposrednoj prijetnji' bili su isključivo zlobni izgovori - puke izmišljotine osmišljene da bi prikrile njihovu pravu namjeru“, rekao je.

Izrael i Sjedinjene Države započeli su koordinirane napade na Iran 28. veljače za vrijeme pregovora o ograničenju sposobnosti zemlje da izradi nuklearno oružje. Iran je oduvijek inzistirao na tomu da njegov nuklearni program služi samo u mirnodopske svrhe.

Višetjedni napadi rezultirali su golemim razaranjima i mrtvima u zemlji koja se još uvijek oporavlja od brutalnoga vladina obračuna s prosvjednicima početkom ove godine.

Osim što je učinkovito zatvorio plovidbu Hormuškim tjesnacem, ključnom brodskom rutom za globalnu opskrbu naftom i plinom, Iran je odgovorio pokretanjem napada na Izrael, kao i na zemlje Perzijskog zaljeva koje su saveznice SAD-a.

Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su da su provele novi val napada na Teheran, ciljajući privremena zapovjedna središta i lokacije za proizvodnju oružja.

Kako navode, iranske vlasti su nakon ranijih napada premjestile dio zapovjednih centara u mobilne jedinice, no dio njih sada je uništen. IDF tvrdi i da su u napadima pogođeni zapovjednici koji su djelovali iz tih sjedišta.

Tisuće ljudi ubijeno je diljem Bliskog istoka u iranskom ratu, koji je započeo napadom SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, što je izazvalo iranske napade na Izrael, američke baze i zaljevske države, a istovremeno je otvorilo novi front u Libanonu.

Reuters je objavio najnovije podatke za koje napominje da ih nije neovisno potvrdio.

IRAN

Američka skupina za ljudska prava HRANA izjavila je da je od izbijanja rata ubijeno 3461 osoba. Navela je da je 1551 od njih bilo civila, uključujući najmanje 236 djece.

Grupa tvrdi da njezini podaci dolaze iz terenskih izvješća, lokalnih kontakata, medicinskih i hitnih izvora, mreža civilnog društva, materijala otvorenog tipa i službenih izjava.

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca izjavila je u petak da je u dosadašnjim američko-izraelskim napadima u Iranu ubijeno najmanje 1900 ljudi, a 20 000 ih je ozlijeđeno. Nije jasno uključuju li te brojke najmanje 104 osobe za koje je iranska vojska rekla da su ubijene u američkom napadu na iranski ratni brod kod Šri Lanke 4. ožujka.

LIBANON

Libanonske vlasti kažu da je od 2. ožujka u izraelskim napadima ubijeno 1189 ljudi, uključujući najmanje 124 djece.

Više od 400 boraca Hezbolaha ubijeno je otkako je libanonska oružana skupina pokrenula napade u novom ratu s Izraelom 2. ožujka, rekla su Reutersu dva izvora upoznata s brojem skupine. Nije jasno uključuje li broj poginulih koji su prijavile vlasti broj boraca.

IRAK

Najmanje 100 ljudi ubijeno je od početka krize, prema iračkim zdravstvenim vlastima. Među njima su civili, pripadnici Šiitskih narodnih mobilizacijskih snaga povezanih s Iranom, kurdski borci Pešmerge saveznici SAD-a i vojnici.

Jedan strani član posade ubijen je u napadu na tankere u blizini iračke luke, prema sigurnosnim dužnosnicima luke.

IZRAEL

Rakete lansirane iz Irana i Libanona prema Izraelu ubile su 19 ljudi u Izraelu, prema izraelskoj hitnoj pomoći. Izraelska vojska priopćila je da su četiri njihova vojnika također ubijena u južnom Libanonu. Odvojeno, izraelske snage su 22. ožujka promašile cilj i ubile izraelskog poljoprivrednika u blizini granice s Libanonom.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Trinaest pripadnika vojske je ubijeno. Šestero je potvrđeno mrtvima nakon što se američki vojni zrakoplov za opskrbu gorivom srušio iznad Iraka, priopćila je američka vojska, dok je sedam drugih poginulo u akciji tijekom operacija protiv Irana.

Dvanaest američkih vojnika ranjeno je, od kojih dvojica teško, u iranskom vojnom napadu na zračnu bazu Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, rekao je američki dužnosnik Reutersu u petak.

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI

Deset osoba ubijeno je u iranskim napadima, uključujući dva vojnika, prema vlastima UAE-a.

KATAR

Sedam osoba poginulo je 22. ožujka u smrtonosnoj padu helikoptera u katarskim teritorijalnim vodama nakon tehničkog kvara tijekom "rutinske dužnosti", prema katarskom ministarstvu obrane. Nisu dati daljnji detalji.

Četiri poginula bila su pripadnici katarskih oružanih snaga, jedan turski vojnik iz združenih snaga Katara i Turske, a dvojica tehničari koji su radili za turskog obrambenog diva ASELSAN.

KUVAJT

Vlasti su izvijestile o šest smrtnih slučajeva, uključujući dvije osobe ubijene u iranskim napadima, dva časnika ministarstva unutarnjih poslova i dva vojnika.

ZAPADNA OBALA

Četiri palestinske žene ubijene su u iranskom raketnom napadu na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael.

SIRIJA

Četiri osobe su ubijene kada je iranski projektil pogodio zgradu u južnom gradu Sweidi 28. veljače, izvijestila je državna novinska agencija SANA.

BAHREIN

Dvije osobe su ubijene u dva odvojena iranska napada, a posljednji je pogodio stambenu zgradu u glavnom gradu Manami, prema ministarstvu unutarnjih poslova.

Ministarstvo obrane UAE-a priopćilo je 24. ožujka da je jedan od njihovih civilnih izvođača radova ubijen u iranskom napadu na Bahrein. Izvođača radova identificirali su kao marokanskog državljanina.

OMAN

Dvije osobe su ubijene 13. ožujka u napadu dronom na industrijsku zonu u pokrajini Sohar, što su prvi smrtni slučajevi unutar zemlje, koja je bila domaćin posredničkih pregovora između SAD-a i Irana. Jedna je osoba ranije poginula kada je projektil pogodio tanker kod obale Muscata, rekao je upravitelj broda.

SAUDIJSKA ARABIJA

Dvije su osobe poginule kada je projektil pao na stambenu lokaciju u gradu Al-Kharj, jugoistočno od glavnog grada Rijada.

FRANCUSKA

Jedan francuski vojnik je poginuo, a šestero ih je ranjeno nakon napada dronom na sjeveru Iraka, gdje su pružali obuku za borbu protiv terorizma.

Aluminium Bahrain, jedna od najvećih svjetskih talionica aluminija, poznata također kao Alba, potvrdila je u nedjelju ujutro da su njegovi objekti bili meta iranskog napada dan ranije, izvijestila je bahreinska državna novinska agencija.

Alba je izjavila da su dvije osobe lakše ozlijeđene u napadu, dodajući da procjenjuje štetu u objektima.

Potvrda dolazi nakon što je Iranska revolucionarna garda izjavila da je ciljala Albu i Emirates Global Aluminium kao odgovor na napade na dvije iranske čeličane.

Islamska revolucionarna garda (IRGC) je, bez navođenja detalja, rekla da te dvije tvrtke imaju veze s američkim vojnim i zrakoplovnim tvrtkama.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti tvrdnje IRGC-a.

Alba je ranije u ožujku pokrenula zatvaranje triju linija za taljenje aluminija, što čini 19 posto njezinih kapaciteta, kako bi očuvala kontinuitet poslovanja usred stalnih poremećaja u Hormuškom tjesnacu, budući da zbog više sile koja je prouzročilo zatvaranje strateškog tjesnaca nije mogla isporučivati ​​metal kupcima.

Zatvaranja su najnoviji utjecaj američko-izraelskog rata protiv Irana na sektor aluminija na Bliskom istoku, koji čini oko 9 posto globalne ponude.

Odvojeno, bahreinski Foulath Holding, matična tvrtka Bahrain Steela, proglasio je u subotu višu silu na svoje poslovanje zbog regionalnog sukoba i "povezanih sigurnosnih i logističkih poremećaja".

Rekla je da je situacija u regiji "stvorila okolnosti izvan kontrole grupe koje su utjecale na poslovanje i logistiku u svim dijelovima poslovanja grupe", bez pružanja detalja o veličini utjecaja.