Prije godinu dana posljedice napada na američki Kapitol još uvijek su potresale SAD. Rusija je Ameriku optuživala za histeriju zbog tvrdnji da Moskva planira napasti Ukrajinu, a čak su i Ukrajinci bili skeptični. Čelnici Kine i Rusije su djelovali samouvjereno i spremno prkositi svijetu. Demokracija je izgledala krhko posvuda, od južne Amerike do Azije. Scena je bila spremna za povijesni test.
Dvanaest mjeseci kasnije dijelovi Ukrajine leže u ruševinama, no oni koji su posrnuli, upravo su autokratski vođe diljem svijeta.
Kratko nakon što je preuzeo vlast u društvu koje je još uvijek proživljavalo šok zbog napada na vladu, američki predsjednik Joe Biden izjavio je: “Moramo dokazati da demokracija još uvijek funkcionira.” Predvidio je da će buduće generacije “pisati doktorate o tome tko je uspio: autokracija ili demokracija”.
To je tada bilo otvoreno pitanje. U to vrijeme, mnogi su vjerovali ne samo da će autokracija prevladati, već da će se pokazati kao bolji sustav. Koliko ljudi u to vjeruje i danas, pita se kolumnistica Frida Ghitis u analizi CNN-a.
Koliko ljudi vjeruje da Rusija, Kina ili Iran nude bolji model od otvorenog društva, sa svim njegovim manama i izazovima? Koliko ljudi vjeruje da bi SAD funkcionirao bolje s autokratskim vođom na čelu?
Prošle godine demokracija je uzvratila udarac nevjerojatnom odlučnošću, uvjerenjem i da, idealizmom. Autokrati su posrnuli. Čak je i populizam izgubio svoj čar. U ovom trenutku, mnogi pozitivni trendovi – stvoreni velikim naporima i po cijenu ogromne ljudske patnje – djeluju obećavajuće.
Fatalne mane
Borba autokracije i demokracije nije ni blizu gotova, no privlačnost autokracije u posljednjih dvanaest mjeseci drastično je pala jer je svijet jasno uvidio njene fatalne mane. Kada vođama ne možete reći da su u krivu, oni će činiti greške, ponekad katastrofalne. Što je čelnik moćniji i okrutniji, veći su izgledi da se nitko neće usuditi u pitanje dovesti njegovu mudrost, čak i ako cijela zemlja pleše po rubu propasti.
Demokracija je napravila velike iskorake – zagovaratelji teorije zavjere o ukradenim predsjedničkim izborima 2020. loše su prošli na prošlogodišnjim međuizborima u SAD-u, Rusi masovno bježe od autokratskog režima u svojoj zemlji, svijet čvrsto podržava Ukrajinu. Demokratski vođe sada moraju pokazati da su sposobni upravljati gospodarskim izazovima koji ih čekaju u nadolazećim mjesecima. Istovremeno će se morati nositi s izazovima koje još uvijek predstavljaju autokrati poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog vođe Xi Jinpinga.
Putin pogotovo predstavlja ozbiljnu prijetnju. On riskira sve jer nema izbora. Neće se predati u Ukrajini. NATO savez i američki predsjednik Biden pažljivo su podržavali Ukrajinu i izbjegavali direktan sukob s Putinom, no drastična eskalacija Rusije još uvijek predstavlja najveću opasnost ove godine.
Tirani stjerani u kut vrlo su opasni. A nekoliko njih, ne samo Putin, trenutno su pod pritiskom.
Glad za demokracijom
Početkom 2022. i Putin i Xi Jinping još uvijek su zračili sposobnošću. Da, njihovi režimi bili su represivni, no njihova snaga, činilo se, dolazila je s efikasnošću. Izgledalo je da Xi pandemijom upravlja bolje od čelnika slobodnih zemalja pa makar samo zato jer se nije morao nositi s kaosom demokracije. Prije invazije na Ukrajinu Putin je uživao u uspjesima svojih vojnih podviga. Bio je nesumnjivo zadovoljan promatrajući kaos u SAD-u, što mu je godinama bio cilj.
Autokratska braća željela su da svijet misli kako je njihov sustav superioran, što bi utišalo bilo kakva propitkivanja kod kuće. Šesnaest godina zaredom demokracija je gubila popularnost, stoji u izvješću nestranačke udruge za nadzor demokracije, Freedom Housea. Autoritarni vođe i neliberalne snage bili su u porastu; tek oko 20 posto svjetske populacije živjelo je u takozvanim “slobodnim zemljama,” pokazalo je istraživanje Freedom Housea.
I dok su se globalni diktatori mučili pod pritiscima, samoprozvani geniji poput Elona Muska – koji se i sam u nekoliko navrata svrstao na stranu autokrata – otkrili su vlastite mane, a populacije kojima je prekipjelo zbog godina opresije zahtijevale su promjenu.
Kroz sve to, demokracija je ojačala u odnosu na svog suparnika.
Za nešto od toga treba zahvaliti Putinu čija je imperijalistička želja za osvajanjem susjedne Ukrajine ošinula svijet poput munje. Sloboda više nije bila apstraktni ideal, a borba za demokraciju prestala je biti metafora. Promatramo stvarni rat, rakete, pokolj i smrt.
Hrabri otpor Ukrajinaca dao je novu energiju sada ponovno ujedinjenom Zapadu. Čak i u razjedinjenoj politici SAD-a značajna većina ujedinila se u podršci Ukrajini.
Putin je svojom avanturom postigao upravo suprotno od onog što je želio. Ukrajina je sada herojska nacija, a njena glad za demokracijom jača je no ikada prije.
Invazija je ojačala i NATO i to na način koji nije viđen desetljećima. Čak su se i Švedska i Finska – koje su dugo vremena cijenile svoju neutralnost – željele priključiti.
Rat je također razotkrio rusku vojsku kao tigra od papira. Doveo je do neopisive patnje u Ukrajini, ali i porasta represije u samoj Rusiji. Putinov genij, ispostavilo se, tek je iluzija.
Iluzija je i briljantnost Xi Jinpinga. Nakon gotovo tri godine drakonskih zatvaranja u borbi protiv pandemije, u Kini su eruptirali masovni prosvjedi u kojima su ljudi zahtijevali da Xi prekine sa svojom politikom nulte stope covida. Neki su tražili i promjenu režima. Xi je naglo ukinuo sve restrikcije bez ikakve pripreme ili perioda tranzicije.
Pravila i regulacije koje su postojale gotovo tri godine jednostavno su bačeni u vjetar, no Kina to vrijeme nije iskoristila za promociju cijepljenje ili nabavu lijekova. Stotine milijuna Kineza sada su zaraženi covidom, kažu procjene vodećih kineskih zdravstvenih dužnosnika, a modeli predviđaju više od milijun mrtvih.
Ideja autokracije kao superiornog sustava, koju je Peking tako pažljivo promovirao, nestala je u pepelu.
U Iranu su žene ustale protiv teokracije. Režim – koji, ne slučajno, sada Rusiju opskrbljuje oružjem – odgovorio je nasiljem, ubijajući stotine ljudi, kažu organizacije za ljudska prava.
Nitko nije očekivao da će aktivisti za žene, život i slobodu nastaviti prkositi režimu i njegovoj brutalnosti. Koliko daleko će otići? Koliko daleko će režim ići u naporima da ih uguši? Kako će ostatak svijeta odgovoriti?
Pad populizma
Na Zapadu je čak i populizam – potencijalni preteča autokracije – počeo gubiti privlačnost.
Bivši američki predsjednik Donald Trump najavio je ponovnu kandidaturu za predsjednika. Najava je odjeknula kao, rekli bi Britanci, vlažna petarda. Trump je sve izoliraniji, a ostavlja dojam patetične figure nakon što su njegovi kandidati postigli loše rezultate na nedavnim izborima u SAD-u. Također, iako je nedavna borba oko preuzimanja vlasti u američkom Kongresu djelovala disfunkcionalno, to je ipak bila demokracija, u svoj svojoj neurednoj slavi, na djelu.
U Brazilu, Trumpov blizanac Jair Bolsonaro izgubio je izbore za predsjednika. Kao i Trump, odbio je priznati poraz, a nije se pojavio ni na inauguraciji svog nasljednika, predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve. Umjesto toga, pobjegao je na Floridu.
U Velikoj Britaniji, populistički premijer Boris Johnson izgubio je svoju poziciju, a nakon poprilično sramotnog poglavlja s izgubljenom Liz Truss u premijersku fotelju je sjeo centrist – i vrlo očiti ne-populist – Rishi Sunak. Kada je Johnson predvodio svoju zemlju u kampanji za Brexit, populisti diljem Europe željeli su vlastitu verziju izlaska iz Europske unije. Takve pozicije više se ne čuju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pobijedio je svoju populističku protukandidatkinju Marine Le Pen koja se, kao i drugi europski populisti, morala ograđivati od svojih bliskih odnosa s Putinom.
Ova godina započinje s uzletom snaga demokracije, liberalne demokracije. Krajnja desnica u SAD-u i velikoj većini svijeta u potpunom je kaosu, a najveće svjetske autokracije, Rusija i Kina, u lošem su položaju.
Sukob ova dva sustava nije gotov. Biden je bio u pravu kada je rekao da je od životne važnosti dokazati da demokracija može ljudima pružiti što im je potrebno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
