Ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je naredbu da se nuklearno oružje stavi u stanje pripravnosti. No koliko takvog oružja Rusija zaista ima?
Time se u svojoj analizi bavio BBC.
Analitičari kažu da ovaj Putinov potez treba tretirati kao upozorenje drugim zemljama da se ne miješaju u situaciju s Ukrajinom, a ne kao istinsku najavu korištenja nuklearnog oružja.
Nuklearna oružja postoje gotovo 80 godina i mnoge zemlje vide ih kao garanciju koja osigurava nacionalnu sigurnost.
VEZANE VIJESTI
Koliko nuklearnog oružja Rusija ima?
Brojke su procjene, ali prema Udruženju američkih znanstvenika, Rusija ima 5.977 nuklearnih bojevih glava, odnosno uređaja koji su okidač za nuklearnu eksploziju. Ova brojka uključuje i one koje su van stroja i koje bi trebale biti rastavljene, njih 1.500.
Od preostalih 4.500 većina je strateško nuklearno oružje, balistički projektili ili rakete koji mogu gađati daleke mete. Upravo to oružje obično se povezuje s nuklearnim ratom.
Ostatak je sitnije i manje destruktivno nuklearno oružje s malim dometom koje se koristi na bojištima ili na moru. Ali to ne znači da Rusija nema tisuće dalekometnog nuklearnog oružja u pripravnosti.
Kako stoje u usporedbi s drugima?
Devet zemalja svijeta ima nuklearno oružje. To su Kina, Francuska, Indija, Izrael, Sjeverna Koreja, Pakistan, Rusija, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo.
NATO, odnosno SAD, Francuska i UK imaju zajedno 5.943 komada, od toga njih 5.428 otpada na SAD, 290 na Francusku i 225 na Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kina ima 350 bojevih glava, Pakistan 165, India 160, Izrael 90, a Sjeverna Koreja 20.
Inače Kina, Francuska, Rusija, SAD i Ujedninjeno kraljevstvo su među 191 zemljom potpisnicom Sporazuma o nuklearnom oružju. Time su se obvezale na redukcije svojih zaliha nuklearnog oružja, onosno obvezali su se potpuno ga eliminirati. Sporazum zaista je doveo do redukcije od 70-ih i 90-ih. Indija, Izrael i Pakistan nikad se nisu pridružili Sporazumu. Sjeverna Koreja ga je napustila 2003. godine.
Od devet država s nuklearnim oružjem, Izrael je jedina koja nikada nije formalno priznala da ima program nuklearnog naoružanja. Ukrajina nema nijednu nuklearnu bojevu glavu i suprotno Putinovim optužbama, nema nikakvih dokaza da su ih pokušali nabaviti.
Koliko je destruktivno nuklearno oružje?
Nuklearno oružje napravljeno je kako bi uzrokovalo maksimalno uništenje. Radijus i obujam uništenja ovisi o nekoliko faktora. Prvi je veličina bojeve glave, drugi je koliko visoko iznad tla je detonirano, treći je okoliš.
Čak i najmanja bojeva glava može uzrokovati veliku štetu i trajne posljedice. Bomba koja je ubila 146.000 ljudi u Hirošimi bila je jačine 15 kilotona. Današnje bojeve glave mogu biti jačine do 1.000 kilotona. Malo što bi moglo preživjeti nuklearni napad u samoj zoni eksplozije.
Nakon zasljepljujućeg bljeska dolazi golema vatrena kugla i udarni val koji može uništiti zgrade i druge građevine u krugu od nekoliko kilometara.
Trebamo li biti zabrinuti?
Vjerojatnost nuklearnog sukoba trenutno je nešto veća nego inače, ali i dalje je mala.
Bitanski ministar obrane Ben Wallace BBC-u je rekao da Velika Britanija zasad nije vidjela nikakvu promjenu u poziciji ruskog nuklearnog oružja. Ipak, to će pomno pratiti i dalje, piše BBC.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!