Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava na moguću nuklearnu katastrofu u Zaporižju. Nakon učestalih napada na tu nuklearku Zelenski je sadašnju situaciju usporedio s katastrofom u Černobilu 1986. godine.
Ukrajinska i ruska vlada nastavljaju spor oko toga tko je granatirao područja oko nuklearne elektrane Zaporižje, koje su od ožujka okupirale ruske snage. Za sada nije moguća neovisna provjera tih tvrdnji.
VEZANE VIJESTI
U svom noćnom video obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na nove sankcije Zapada protiv ruske nuklearne industrije jer vlada u Moskvi riskira izazvati nuklearnu katastrofu.
I zbog požara u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani kod Zaporižja, a i zbog općeg straha od nuklearnog sukoba su se mnogi sjetili da kod radioaktivnosti pomažu tablete joda. Teoretski, da. Ali – radije se toga okanite, piše Deutsche Welle.
“Svijet ne bi trebao zaboraviti Černobil, svijet bi se trebao sjetiti da je nuklearna elektrana Zaporižje najveća u Europi”, rekao je ukrajinski predsjednik. “Kod katastrofe u Černobilu radilo se o eksploziji jednog reaktora. Zaporižje ima šest reaktora.”
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak je svaki napad na nuklearnu elektranu opisao kao samoubilački i zahtijevao da inspektori UN-a dobiju pristup Zaporižju. Ukrajina je zahtijevala demilitarizaciju područja oko kompleksa, kao i dolazak Internacionalne Agencije za atomsku energiju (IAEA) – na što je pristala i Rusija.
Istovremeno, novinska agencija RIA Novosti citirala je predstavnika separatista Jevgenija Balickog kojeg je postavila Rusija, a koji je u utorak (9. kolovoza) rekao da će zbog ukrajinske kontraofenzive biti ojačana protuzračna obrana oko nuklearne elektrane Zaporižje.
Koliko je Zaporižje u ovom trenutka sigurna nuklearka? Već neko vrijeme raste zabrinutost, pogotovo nakon napada na ukrajinsku nuklearnu centralu. I što je s drugim ukrajinskim nuklearkama?
Kakva je trenutna situacija u Zaporižju?
Područje nuklearke Zaporižje proteklih dana je, sudeći po raznim izvorima, bilo na meti napada. Tko je pucao na nuklearku? To nije potpuno jasno. Moskva za to optužuje Kijev, a Kijev – Moskvu. Za sada nije moguća neovisna provjera tih navoda, između ostalog i zato što inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nije dozvoljen pristup području koje je okupirala Rusija.
Kritična infrastruktura ukrajinske nuklearke je, kako se navodi, još uvijek netaknuta. No, u paljbi nisu potencijalno ugroženi sami reaktori, već i privremeno skladište nuklearnog otpada koje se nalazi na području nuklearne elektrane Zaporižje.
U kakvom su stanju zaposlenici okupiranog Zaporižja?
I pet mjeseci nakon što su ruske trupe osvojile Zaporižja, u nuklearki i dalje radi ukrajinsko osoblje. Po ukrajinskim navodima ukrajinske zaposlenike pritom nadziru suradnici ruske državne energetske korporacije Rosatoma. Na području nuklearke Zaporižje nalazi se navodno i oko 500 ruskih vojnika koji infrastrukturu na licu mjesta koriste i kao skladište za vojnu tehniku. Na drugoj strani jednog obližnjeg akumulacijskog jezera stacionirane su ukrajinske oružane snage.
Šef IAEA Rafael Grossi nedavno je upozorio da ruske vojne snage ne smiju vršiti pritisak na ukrajinsko osoblje. S dugotrajnim stresom po mišljenju IAEA raste i rizik od mogućih grešaka od strane zaposlenika nuklearke – grešaka koje bi mogle ugroziti sigurnost Zaporižja.
Mogu li takve nuklearke izdržati vojne napade?
“U osnovi vojni napadi nisu nešto što se uzima u obzir pri projektiranju nuklearnih elektrana”, kaže Nikolaus Müllner sa Sveučilišta u Beču. On istražuje moguće rizike za poslovanje atomskih elektrana i kaže da su one tako izgrađene da mogu izdržati prirodne katastrofe, padove aviona ili terorističke napade. I napominje da zaštita od ciljanog vojnog razaranja praktički nije moguća.
Ovaj znanstvenik, koji trenutno istražuje moguće opasnosti za ukrajinske nuklearke, polazi ipak od toga da nenamjerni napadi konvencionalnim oružjem (poput raketa), dakle ono što se u Zaporižju vjerojatno već dogodilo, za sada nisu doveli do fatalne štete na reaktoru.
Jesu li mogući sigurnosni rizici i ako nije ugrožen reaktor?
Prekid vanjske opskrbe strujom bi, po Müllnerovom mišljenju, u najgorem slučaju mogao dovesti do topljenja jezgre reaktora. U slučaju da generatori za slučaj nužde nastave s radom i nakon prestanka dotoka struje, osigurano je hlađenje reaktora u roku od nekoliko dana. Ali što ako se uništi i te agregate? Ili zalihe dizela? Müllner kaže da u tom slučaju preostaje maksimalno 15 sati do nuklearne havarije.
IAEA osim toga upozorava da bi mogli biti uništeni sigurnosni sustavi nuklearke, odnosno da ne funkcioniraju planovi za slučaj nužde – ako se doista pod paljbom dogodi nuklearna katastrofa. Zbog dosadašnjih napada na Zaporižje u toj atomskoj centrali već sad ne funkcioniraju neki uređaji za mjerenje radioaktivnosti.
Kakva je situacija u drugim ukrajinskim nuklearkama?
U Ukrajini su u ovom trenutku aktivne još tri druge nuklearke. One za sada nisu direktno ugrožene oružanim sukobima. Ruske snage su tijekom ožujka stigle na oko 100 kilometara od nuklearke Mikolajiv na jugu Ukrajine, to je bila najbliža pozicija nekoj nuklearki. Nakon povlačenja s dosadašnjih pozicija ruske trupe se sada nalaze oko 140 kilometara od Mikolajiva.
Rusko raketiranje s bjeloruskog državnog teritorija potencijalno ugrožava i nuklearku Rivne na sjeverozapadu Ukrajine. Ona se nalazi oko 65 kilometara od bjeloruske granice. S područja te susjedne zemlje, saveznice Rusije, tijekom proteklih mjeseci u više navrata su izvedeni raketni napadi na Ukrajinu, piše DW.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!