“Za Rusiju je ovo informacijski rat. Baš kao i s dronovima, jeftini napadi koji ne uspiju u 99 posto slučajeva opravdavaju 1 posto napada koji uspiju", rekao je Benzoni, istraživački analitičar pri Savezu za osiguranje demokracije German Marshall Funda sa sjedištem u Washingtonu.
Kada je Iran 13. travnja izveo jedan od svojih najvećih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, u vrijeme sve većih napetosti na Bliskom istoku, na Balkanu je pokrenuta golema kampanja dezinformiranja.
Dok je svijet pomno pratio razvoj događaja, jedan medij na srpskom jeziku počeo je vrtoglavom brzinom – više od 100 objava svakog sata – objavljivati članke o napadu, iako u tom trenutku nisu bile poznate sve činjenice i detalji napada, piše Radio Slobodna Evropa.
Čini se da su izvori većine objavljenih informacija bili kanal Telegram na ruskom jeziku, mreža RT koju financira Kremlj ili drugi ruski državni mediji.
Kako prepoznati dezinformacije?
Višemjesečna istraga Balkanskog servisa RFE/RL-a otkrila je da je bio dio šire prokremaljske dezinformacijske mreže, koja koristi automatizaciju za brzo stvaranje stotina novinskih članaka, često temeljenih na sadržaju ruskih medija zabranjenih u EU.
Kako mreža radi?
VIGINUM, agencija francuske vlade koja prati manipulacije na digitalnim platformama, objavila je izvješće o proruskoj propagandnoj mreži koju je nazvala “Portal Kombat”.
Identificirane su oko 193 web stranice koje su imale za cilj širenje informacija iz proruskih izvora, kao i ruskih medijskih kuća i institucija.
Tijekom četiri mjeseca novinari RSE pratili su višejezične web stranice namijenjene publici u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, mjestima koja su u tom periodu nedvojbeno bila glavne mete propagande.
Istraga je razotkrila globalnu operaciju, pokazujući kako su se “članci” automatski generirali i objavljivali u valovima, završavajući na web stranicama na lokalnom jeziku gdje su predstavljeni kao legitimni izvori vijesti, što je rastući trend u globalnom ratu dezinformacija.
Naklonost Rusiji
Kako piše RSE, Balkan je već dugo plodno tlo za proruske narative, posebno u Srbiji, gdje predsjednik Aleksandar Vučić održava prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a istovremeno teži članstvu u EU.
Anketa Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) objavljena 14. svibnja pokazala je da, dok većina ispitanika iz Albanije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu, 49 posto Srba smatra je “opravdanom” .
Balkanske verzije Portal Kombata bile su nevjerojatno slične na svim jezicima. Sve lažne vijesti usmjerene na regiju koju je RSE pokrivao imale su isti izgled, strukturu pa čak i naziv: Pravda.
Automatizirane lažne vijesti: Kako se sadržaj brzo širi
Od 22. ožujka do 20. srpnja na te četiri stranice objavljeno je ukupno 70.719 vijesti. Ali većina članaka, više od 67.000, pojavila se na stranici na srpskom jeziku.
Fokusiranje na stranicu na srpskom jeziku omogućilo je novinarima da gledaju proruski sadržaj koji se širi na više platformi u roku od nekoliko minuta.
Čini se da je većina sadržaja koji se pojavljuje na četiri web stranice preuzeta s prokremaljskih Telegram kanala. Proces automatizacije mreže toliko je učinkovit da se vrijeme između objave na Telegram kanalu i pojavljivanja na stranicama Pravde kreće od samo tri do 12 minuta.
Operacija dezinformiranja također koristi ruske platforme kao što su VK Video i Yandex za prevođenje, proizvodnju i distribuciju sadržaja.
Jeftina ruska propaganda
Bez obzira na sofisticiranost operacije, VIGINUM u svom nedavnom izvješću napominje da web stranice u mreži Portal Kombat uglavnom ne privlače velik broj posjeta.
Za stranice namijenjene Balkanu, Similarweb, servis koji prati posjete registriranim stranicama, kaže da je najaktivnija stranica, Pravda-rs[.]com, imala manje od 5000 posjeta u lipnju.
No, kako tvrdi stručnjak za dezinformacije Peter Benzoni, zapravo nije bitno je li ova kampanja učinkovita jer su troškovi generiranja dezinformacija zanemarivi.
“Za Rusiju je ovo informacijski rat. Baš kao i s dronovima, jeftini napadi koji ne uspiju u 99 posto slučajeva opravdavaju 1 posto napada koji uspiju. Ove su stranice dronovi informacijskog ratovanja”, objasnio je Benzoni, istraživački analitičar pri Savezu za osiguranje demokracije German Marshall Funda sa sjedištem u Washingtonu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare