Nesnosne vrućine vratile su se na zapad Europe, a u nekim zemljama, poput Francuske, treći toplinski val ovog ljeta donosi temperature preko 37 stupnjeva Celzijusa.
To znači da milijuni stanovnika urbanih područja očajnički traže kako se rashladiti. Klimatska kriza uzrokuje ekstremne vrućine koje postaju sve češće i traju sve dulje, a gradovi u kojima se ne razmišlja o urbanizmu mogu život učiniti još teže podnošljivim u ovakvim vremenskim uvjetima, prenosi CNN.
VEZANE VIJESTI
Klimatski uređaji rashladit će unutrašnje prostore, ali će pridonijeti vrućini na otvorenom. U većini slučajeva oni i pridonose klimatskoj krizi jer ispuštaju plinove koji zagrijavaju planet. Javni prijevoz možda je nepodnošljiv po vrućini, ali vožnja automobilom samo pogoršava situaciju u prometu, što također pridonosi ispuštanju plinova u atmosferu i vrućini.
Nedostatak drveća znači i nedostatak hlada, a u zgradama izgrađenim od tamnih materijala topliji su i interijeri, što ponovno znači češću upotrebu klimatskih uređaja.
To je zatvoreni krug, ali postoje i druga rješenja. Evo nekih rješenja i savjeta iz osam gradova svijeta:
1. Medellin, Kolumbija – sadite drveće i na ulicama, ne samo u parkovima
Za gradove koji nisu na obalama, dobra opcija su parkovi koji pružaju hlad. Drugi najveći grad u Kolumbiji, Medellin, izgradio je čitavu metropolu hlada svojim nagrađivanim projektom Green Corridors.
Ta mreža pretvorila je 18 cesta i 12 kanala u zelene oaze za bicikliste i šetače, koji povezuju parkove i često posjećivana mjesta u gradu.
Na tim područjima su temperature pale za čak 3 stupnja Celzijusa, a gradske vlasti se nadaju da će uspjeti sniziti temperaturu za ukupno 5 stupnjeva do 2030.
„Urbane šume su apsolutno najbolje rješenje za gradsku žegu,” kaže Kathy Baughman McLeod, direktorica centra za otpornost pri Atlantskom vijeću. „Medellin je spustio prosječnu ljetnu temperaturu, što je izvanredno.”
Grad je do 2019. posadio više od 8.000 stabala i preko 350.000 grmova. Područje ispod izdignute linije podzemne koristi se za skupljanje kišnice koja teče s mosta i ulazi u sustav cijevi kojima se pomaže zalijevanje zelenih pojaseva.
2. Beč, Austrija – pomoć vode
Za one koji se nemaju vremena brčkati u Dunavu, grad nudi parkove gdje se možete rashladiti ispod „stabala” koji prskaju izmaglicu.
Djeca, koja su općenito ranjivija za vrijeme visokih temperatura, često se igraju u malim bazenima po gradu ili improviziranih vodenih atrakcija – najčešće cijevi s izbušenim rupama – koje gradske vlasti postave za vrijeme najvećih vrućina.
Beč također ima veliki broj fontana s vodom za piće – preko 1.100 – što je važno za prevenciju bolesti izazvanih vrućinom.
„Klimatski uređaji u domovima čine se kao brzo i jednostavno rješenje. Ali to nije održivo zbog topline i energije koju isijavaju jedinice,” kaže McLeod. „Treba razmišljati kako dobiti veći protok zraka, koristiti vodu i otvarati prozore u najstarijim zgradama. Prirodna rješenja najbolja su za ekstremnu toplinu.”
3. Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati – koristite stare tehnike hlađenja, ali modernizirajte ih
Dijelovi Bliskog istoka spadaju među najtoplija naseljena mjesta na Zemlji. Temperature u Abu Dhabiju mogu se popeti na preko 50 stupnjeva Celzijusa. Prema tome, klimatski uređaji smatraju se nužnima, a ljudi provode veliki dio vremena u zatvorenom.
Ipak, klimatski uređaji nisu uvijek postojali i antička arapska arhitektonska tehnika hlađenja ponovno postaje popularna, ali s modernim značajkama.
Mashrabiya su rešetkasti paravani česti u islamskoj arhitekturi, a koji ponekad zaklanjaju male balkone, na taj način raspršujući sunčevu svjetlost i rashlađujući prostore bez potpunog zamračivanja. Dizajnirani su da propuštaju vjetar i ponude prostor za sklanjanje od vrućine u zgradama. Ideja je da se spriječi direktni prodor sunčeve svjetlosti na eksterijer zgrade.
Tom tehnikom se smanjuje potreba za korištenjem klimatskih uređaja, u nekim slučajevima čak do 50 posto.
4. Miami, SAD – obratite pozornost na mjesta koja privlače vrućinu
U većini gradova, čekanje autobusa zna potrajati. A na velikoj vrućini, to čekanje je nepodnošljivo, osim ako je postaja osmišljena da nudi prirodan hlad.
Medellin je možda dokazao da urbane šume mogu rashladiti gradove, ali okrug Dade u Miamiju u obzir je uzeo i specifične lokacije na kojima je rashlađivanje najpotrebnije.
Posadili su drveće oko 10 autobusnih postaja, napisavši vodič o najboljim vrstama stabala i mjestima za sađenje, tako da i druga područja mogu implementirati isti projekt.
To se i dogodilo. Sada tamo ima 71 zelena autobusna postaja. Da bi stvari bile zabavnije, organizatori su osmislili i natjecanje u haiku poeziji i odabrali deset najboljih pjesama koje su potom ugravirali u pločnike pored postaja.
5. Atena, Grčka – napravite najbolje s onim što imate
Nema svaki grad na raspolaganju antički akvadukt, ali Atena ga ima. Hadrijanov akvadukt jednom je korišten kao glavni izvor vode, cijevima povezujući izvore s gradom.
Danas ta voda više nije pitka, ali vlasti u Ateni pokušavaju osmisliti kako spasiti oko 800.000 kubičnih metara vode koja otječe svake godine u more. Koristit će ju za navodnjavanje zelenih pojaseva oko 20-kilometarske strukture, što bi trebalo smanjiti temperaturu u dijelovima oko nje.
Čak i za gradove bez ovako stare infrastrukture, Atena služi kao dobar podsjetnik da se može oživiti zaboravljene sustave za vodu.
6. LA, SAD – obojite grad u bijelo
Ovaj primjer je malo kontroverzniji od ostalih. Neki gradovi eksperimentirali su s bojanjem krovova u bijelo, što odbija sunčeve zrake i hladi zgrade, ali LA je otišao korak dalje i odlučio obojati sve ceste u bijelo. Tamne boje kao što je boja asfalta upijaju sunčevu svjetlost i otpuštaju tu energiju natrag u obliku topline. Bojanje asfalta u bijelo teoretski bi taj proces prekinulo, što bi moglo dovesti do snižavanja temperature.
Ideja nije bez temelja. Istraživači Ariane Middel i V. Kelly Turner saznali su da takvi postupci mogu spustiti temperaturu, ali također su otkrili da se višak topline koji ceste odbijaju upiju – ljudi.
To znači da, ako se nalazite nekoliko ulica dalje, bijele ulice mogu vas rashladiti, ali ako ste na samoj ulici, bit će vam još toplije.
LA će svejedno nastaviti s ovim programom da vidi što funkcionira, a što ne.
Bojanje krovova daje bolje rezultate, a prema nekim istraživanjima, crni krov može biti čak 30 stupnjeva topliji od bijelog.
7. Pariz – organizirajte se
Temperature u Parizu ovog ljeta prešle su 40 stupnjeva Celzijusa, ali kombinacija nebodera, kamenih spomenika i asfalta čini osjet temperature još višim. Zbog toga u centru Pariza zna biti mnogo toplije nego u predgrađima.
Gradonačelnica Anne Hidalgo uvela je neke od najinovativnijih mjera u svijetu za borbu protiv vrućine, a gradski plan za toplinske valove vrlo je detaljan.
Rezultat? Grad pun „hladnih otoka”. Parižani mogu koristiti aplikaciju EXTREMA koja ih vodi do više od 800 hladnijih mjesta – parkova, fontana i klimatiziranih muzeja – kamo mogu doći prirodno rashlađenim šetnicama. Ideja je da bi takvi hladni otoci trebali biti maksimalno 7 minuta hoda od bilo koje lokacije.
Pariški plan sadrži i registar u kojem su navedeni najranjiviji pojedinci, koje službenici kontaktiraju sa savjetima kako se rashladiti. Vrtićima su dodijeljeni privremeni klimatski uređaji, a javni parkovi i bazeni dulje ostaju otvoreni. Kao i LA-ju, Pariz pokušava smanjiti temperaturu na cestama tako što koriste poroznije materijale.
8. Sevilja, Španjolska – dajte imena toplinskim valovima
Svijet već odavno imena daje uraganima, ciklonima i tajfunima, i to ne bez razloga: oluja koja ima svoje ime navest će vas da na nju obratite veću pozornost. Sevilja je, prva u svijetu, taj pristup uvela i za toplinske valove, pa je tako toplinski val koji je zemlju pogodio u srpnju bio nazvan Zoe.
„Imenovanje toplinskih valova dobra je stvar jer to znači da prepoznajemo koliko su oni smrtonosni, kao i da neće nestati.” kaže McLeod. „To je nešto s čim ćemo dugo živjeti, bez obzira na to što napravili s emisijama štetnih plinova.”
Ali Sevilja nije stala tu. Radi se i na novom sustavu kategorizacije toplinskih valova, koji je temeljen na procjenama negativnih učinaka za zdravlje. Ideja je da se izbjegne znanstveni žargon koji većina ljudi ne razumije i da se razine upozorenja poveže s potencijalnim posljedicama po zdravlje.
„Osim fizičkih intervencija, imenovanje i kategoriziranje toplinskih valova najbolja je stvar koju možete učiniti, a možete ju učiniti odmah,” kaže McLeod. „Jer, to je ključ – vrućina ubija, a ubija zato jer ljudi nisu svjesni ozbiljnosti problema.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare