Čelnici zemalja skupine BRICS sastat će se kasnije u kolovozu u Južnoafričkoj Republici na godišnjem summitu. Prisutan neće biti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Čelnici zemalja skupine BRICS sastat će se kasnije u kolovozu u Južnoafričkoj Republici na godišnjem summitu. Prisutan neće biti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Nakon što je mjesecima inzistirao da će prisustvovati godišnjem skupu zemalja članica – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, Putin je na kraju ipak odlučio da neće putovati, budući da vlada Južnoafričke Republike nije mogla definitivno garantirati da ruski vođa neće biti uhićen i izručen Haagu, piše za Politico Fredrik Wesslau, član švedskog Instituta za međunarodna pitanja.
Putinov najavljeni izostanak pokazuje kolike su geopolitičke posljedice naloga za njegovo uhićenje koji je izdao Međunarodni kazneni sud u Haagu zbog optužbi za ratni zločin deportiranja ukrajinske djece. Već sad je jasno da Putin više ne može kao i ranije predstavljati Rusiju na međunarodnoj sceni i sastajati se s drugim čelnicima: Južnoafrička Republika, zajedno s još 122 države svijeta, potpisnica je Rimskog statuta i obvezana je uhititi Putina ako se pojavi u njenoj jurisdikciji.
Vlada Južnoafričke Republike pokušala je pronaći način da izbjegne obvezu Putinovog uhićenja. Ipak, najjača oporbena stranka u zemlji tužila je vladu kako bi ju natjerala da Putina uhiti ako se pojavi u zemlji. Sudski dokumenti pokazuju da je predsjednik JAR-a tvrdio kako je Rusija jasno rekla da bi uhićenje ruskog predsjednika bilo ravno objavi rata. Na kraju ipak vlada nije uspjela, a budući da nisu mogli ponuditi jamstvo imuniteta, Putin je zaključio da putovanje predstavlja preveliki rizik.
Ruski vođa dosad je odbio priznati nalog za uhićenje, temeljem činjenice da Rusija nije ratificirala Rimski statut. Ipak, to je nevažno jer Ukrajina jest priznala jurisdikciju suda, a Putinovi zločini počinjeni su u Ukrajini.
Sve to sada znači da Rusija ne može efikasno postizati svoje diplomatske i političke ciljeve, što Putinov svijet čini značajno manjim.
Na primjer, na prošlotjednom summitu Rusije i Afrike prisustvovalo je samo 17 čelnika zemalja. Prošli put ih je bilo 43. Također vrijedi napomenuti da je Putin značajno smanjio svoja putovanja izvan zemlje od početka invazije na Ukrajinu.
Čak i vlade koje su sklone Rusiji, poput one u Južnoafričkoj Republici, ne mogu više pružati čvrsta jamstva imuniteta za Putina ako on poželi posjetiti njihove zemlje. Oporbene stranke, civilno društvo i neovisno sudstvo znače da će mogućnost uhićenja uvijek postojati u zemljama koje prepoznaju jurisdikciju Međunarodnog kaznenog suda, bez obzira na to što o tome misli vlada.
Za to postoji i presedan. Bivši sudanski predsjednik Omar al-Bashir morao je pobjeći sa summita u Južnoafričkoj Republici 2015. godine nakon što je lokalni sud presudio da bi al-Bashir morao biti uhićen temeljem optužnice Međunarodnog kaznenog suda. Južnoafrička vlada prethodno je obećala al-Bashiru da neće biti uhićen, no sud je stvari vidio drugačije.
Danas se možda čini malo vjerojatnim da će Putin završiti u Haagu, no situacija se može promijeniti. Kada je osnovan Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, nitko nije vjerovao da će u sudnici završiti ni Slobodan Milošević, no upravo to se dogodilo.
Čak i ako Putin nikada ne bude uhićen, sam nalog još uvijek ima svrhu. On je simbol nepravde ruskog rata u Ukrajini i Putinove osobne odgovornosti za počinjene ratne zločine.
Opasnost od uhićenja Putina će slijediti do kraja njegova života.
Moguće je da je Putinova odluka da ne otputuje u Južnoafričku Republiku imala veze i s neuspješnom pobunom šefa Wagnera, Jevgenija Prigožina: put u inozemstvo mogao bi izgledati kao odlična prilika za druge nezadovoljne igrače u Rusiji.
Upravo u takvom scenariju nalog za uhićenje mnogo znači. Neki budući čelnik Rusije mogao bi vidjeti koristi slanja Putina i njegovih najbližih suradnika u Haag, budući da bi tako svu krivnju za promašeni rat mogao svaliti isključivo na njih. Unutarnja ruska politika mogla bi Međunarodni kazneni sud vidjeti kao privlačnu opciju za rješavanje problema zvanog Putin u budućnosti.
Usto, nalog za uhićenje srušio je tabu traženja odgovornosti od ruskog čelnika, što je važno u kontekstu rasprava o osnivanju posebnog međunarodnog suda za zločin agresije nad Ukrajinom. Osnivanje takvog suda više ne izgleda toliko nerealno, sada kada je međunarodna ruka pravde pokazala da proganjanje Putina nije zabranjeno.
Putin će u summitu sudjelovati videolinkom, a Rusiju će u Južnoafričkoj Republici fizički predstavljati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
No i Lavrov bi se morao upitati koliko dugo još može putovati svijetom bez opasnosti od uhićenja. Ruski ministar vanjskih poslova jedan je od glavnih propagandista narativa o ratu u Ukrajini, a širenjem svog narativa otvoreno je pomagao nezakonitom ratu i masovnim ubojstvima.
Ne bi bilo iznenađujuće da uskoro na svjetlo dana iziđe još jedan nalog za uhićenje i tako i svijet Sergeja Lavrova pretvori u mnogo manje i opasnije mjesto – jednako kao što je učinio i s Putinom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
