Prvi povjerenik EU-a za obranu: Rusija bi mogla napasti i u iduće tri godine

S promjenom američkog predsjednika, europske nacije suočene su s realnošću u kojoj Bijela kuća više ne skriva svoju namjeru da se "povuče iz Europe" i zahtijeva veću samostalnost europskih partnera u obrambenim pitanjima.

Paralelno jačanje ukrajinske i europske vojske

Europa je prisiljena pronaći svoje mjesto u toj novoj stvarnosti – i odrediti mjesto Ukrajine unutar nje, piše Europska pravda.

Kubilius smatra da je članstvo Ukrajine u EU ključan element izgradnje samodostatnog europskog sigurnosnog sustava.

Obrana više nije teorijska tema – zaštita od Rusije postala je praktična nužnost. Kubilius je među onima koji vjeruju da je napad Rusije na EU realna prijetnja.

Zbog toga se europske države pripremaju pružiti više oružja ukrajinskoj vojsci, jačati i ukrajinsku i vlastitu obrambenu industriju, te se pripremaju za moguće dramatične događaje. Povjerenik je o tome govorio u intervjuu za European Pravdu tijekom posjeta Kijevu.

"Rusija je prešla na ratnu ekonomiju i ne može se vratiti natrag"

Kada će Rusija napasti EU?

"Vjerujem obavještajnim službama više nego političarima. Njemačka, Danska i druge službe govore da bi Rusija mogla biti spremna za napad (ili "testiranje članka 5.") prije 2030. godine – neki čak i u sljedeće tri godine", rekao je Kubilius.

Pojašnjava: "Rusija prelazi na ratnu ekonomiju, proizvodi oružje u velikim količinama i neće se moći vratiti natrag. Ako se postigne mir u Ukrajini, Rusija će i dalje skladištiti oružje koje bi joj omogućilo novu agresiju", rekao je prvi povjerenik EU-a za obranu.

Dugotrajno primirje loše za Europu?

Znači li to da bi dugotrajno primirje moglo ubrzati napad na EU?

Praktično, da. Mir je važan, ali moramo biti realni – to neće značiti da će Rusija prestati planirati nove agresije. Možda opet protiv Ukrajine, možda protiv članica EU ili NATO-a. To smatramo realnim scenarijem.

Zato jedini način odvraćanja Rusije je jačanje naše pripremljenosti.

"Ne možemo očekivati da svi u EU-u vide jednako"

"Kada smo predstavili plan ReArm Europe, cijelo Vijeće ga je podržalo – čak i one zemlje koje su inače protiv podrške Ukrajini", podsjeća Kubilius.

Mislite na Mađarsku?

"Da, i oni su glasali za. U društvu su signali miješani, ali ankete pokazuju da su Europljani općenito za jačanje obrane. Razina zabrinutosti varira – Baltičke zemlje više osjećaju prijetnju. Isto je bilo s migracijskom krizom 2015. – mi iz Baltika tada nismo vidjeli problem dok nismo i sami bili pogođeni migracijama iz Bjelorusije.

Što EU može učiniti za obranu? Sedam točaka

- Prvo, brinuti se za konvencionalnu obranu – oružje, sustavi itd. NATO postavlja ciljeve sposobnosti, EU nema vojnu stručnost, ali ima novac.

- Prikupljamo ciljeve sposobnosti kako bismo pripremili planove za industrijsku proizvodnju.

- Plan ReArm Europe predviđa 800 milijardi eura dodatne obrambene potrošnje.

- U lipnju usvajamo zakon Defence Simplification Omnibus, koji uklanja birokraciju i pomaže industriji.

- Radimo s inovativnim sektorima kako bismo modernizirali obrambenu industriju.

- U jesen izlazi komunikacija o vojnoj mobilnosti – kako brzo premjestiti vojsku.

- Pripremamo ključne projekte – poput sustava protuzračne obrane, satelitske inteligencije, itd.

Znači li to da EU želi smanjiti ovisnost o SAD-u?

Da, ali ne neprijateljski – kao prirodnu podjelu odgovornosti. Jer SAD će se morati više usmjeriti na Indo-Pacifik.

"Europa mora biti sposobna sama se obraniti"

Postoji članak 42(7) Lisabonskog ugovora – čak i jači od članka 5 NATO-a. Otvara li to vrata zajedničkoj obrambenoj politici EU?

"Odlučili smo se najprije fokusirati na materijalnu stranu obrane: oružje, financije itd. Ali dugoročno, misija koju mi je povjerila predsjednica Komisije uključuje i stvaranje europske obrambene unije. To će zahtijevati jasne institucionalne dogovore. Ne protiv NATO-a, već kao njegov dodatak", ističe.

Za Ukrajinu, kojoj mnogi partneri još ne žele dati članstvo u NATO-u, može li europska obrambena unija biti alternativa?

"Ne mogu previše govoriti, to ovisi o državama članicama. No važno je: Ukrajina postaje članica EU-a, a EU se priprema braniti se. Ukrajina, s najjačom vojskom na kontinentu i razvijenom industrijom, igrat će ključnu ulogu", rekao je.

"Možemo li povećati kapacitete tako brzo?"

"Teško, ali pogledajte Ukrajinu – 2022. su proizveli oružja za milijardu eura, a ove godine planiraju 35 milijardi. To pokazuje da je moguće. No bolje je to učiniti prije nego što rat počne – to je najbolji način odvraćanja agresije", zaključuje Kubilius.