S preko 30% glasova za Alternativu za Njemačku (AfD) i u Saskoj i u Tirinškoj, čelništvo te desničarske populističke stranke vjeruje da ima pravo sudjelovanja u vladama tih pokrajina makar su sve ostale stranke izjavile kako ne žele čak ni „prešutnu" podršku AfD-a, dakle formiranje manjinske vlade uz suzdržane glasove pokrajinskih zastupnika te stranke.
No u prvom redu kad je riječ o Saskoj čelnica saveznog AfD-a Alice Weidel nudi kršćanskim demokratima suradnju:
„S kim bi inače tamo CDU ispunio svoja izborna obećanja? S nama će to biti lakše nego na primjer sa socijaldemokratima ili Zelenima.”
Kapital – plašljiva životinja
Što se tiče Saske, gdje su Dresden i Leipzig sve važnija gospodarska središta, ekonomski stručnjak Olaf Zachert upozorava da je „kapital plašljiva životinja” koja će radije zaobilaziti sva mjesta „na kojima se ne osjeća dobrodošlo”. Naime, i gospodarska politika neke pokrajine je izuzetno važna kada tvrtka donosi odluku o ulaganju.
Tu nije samo riječ o mogućoj državnoj potpori ili pak povoljnom zemljištu koje bi pokrajina stavila na raspolaganje, nego i o tome ima li ta pokrajina „sluha” za poduzetnike: hoće li gnjaviti s dozvolama, hoće li pomoći u izgradnji infrastrukture…
Posljedica politika Berlina
A onda je tu i ono najvažnije: sigurnost. Predsjednik Udruge njemačkih poslodavaca (BDA) Rainer Dulger podsjeća kako uspješno gospodarstvo ovisi o stabilnoj politici baš kao što i stabilna politika ovisi o uspješnom gospodarstvu. Ishod izbora u Saskoj i Tirinškoj on zato vidi i kao posljedicu politike Berlina i kao „sve veću nesigurnost među ljudima i nedostatak vjere da se Njemačka razvija u pravom smjeru”.
No kad je riječ konkretno o AfD-u, gospodarski stručnjaci kao što je Monika Schnitzer prije svega upozoravaju na njihovu proklamiranu netrpeljivost prema došljacima dakle i prema stranim stručnjacima koji bi došli raditi u ovu zemlju:
„To bi moglo otežati već ionako teško pronalaženje stručne radne snage” koja će onda, ako i dođe u Njemačku, radije otići u pogon u pokrajini gdje AfD i njegova politika nisu nikakav čimbenik.
Marcel Fratzcher iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) dodaje još jednu osobitost birača AfD-a: “To su pretežito nešto starije osobe koji su često i gubitnici čitave transformacije iz socijalizma u tržišno gospodarstvo. A njihov, sad i politički uspjeh će tek uplašiti one druge”, objašnjava.
„Prije svega mladi, kvalificirani i motivirani građani će tek sad razmisliti o tome da napuste ove pokrajine i odu tamo gdje vlada veća otvorenost i gdje se više cijeni njihov rad”, izjavio je za Reuters. „A to pak može za posljedicu imati veći broj stečajeva i odlazak tvrtki koje su tamo bile aktivne”, misli Fratscher, a prenosi Deutsche Welle.
Što znači da bi i u Tirinškoj i u Saskoj moglo biti gore nego što je sad – politički, ali i gospodarski.
To nije i neće biti Njemačka!
Michael Hüther iz Ekonomskog instituta u Kölnu se osvrće i na predizborna obećanja populista o zbrinjavanju siromašnih. I upozorava da je, umjesto manipuliranja sa strahom od ekonomske propasti, prije svega potrebna politika mudrog ulaganja, a ne sve svesti na skrb socijalne države.
Naravno da su se i međunarodni stručnjaci osvrnuli na rezultate izbora u Saskoj i Tirinškoj. Tako Capital Economics ne vidi sve tako crno jer, kako piše, izborni rezultati u te dvije pokrajine u bivšem DDR-u teško se mogu preslikati „jedan na jedan” na čitavu Njemačku.
Banke umiruju partnere
I Deutsche Bank Research poslovne partnere pokušava umiriti riječima kako se ovi rezultati „ne mogu shvatiti kao projekcija na izbore u čitavoj Njemačkoj sljedeće godine”. I naglašava da tvrtke možda mogu očekivati tek „vremenski ograničene rizike”, a i to prvenstveno kad je riječ o pronalaženju stručne radne snage.
Sve u svemu, smatra Deutsche Bank Research, ni od jedne buduće vlade u Njemačkoj se ne može očekivati „politika sklona rasipništvu”, jer su osobito konzervativne političke snage oštri zagovornici politike državne štednje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare