Što se događa u briselskom ultraosiguranom "bunkeru" i tko se ondje sastaje? "Daju si sve veće ovlasti"

Kad se EU suoči s krizom, svjetla se pale u ultraosiguranoj prostoriji duboko u zgradi Europskog vijeća u Bruxellesu. U protekloj godini palila su se češće nego ikad.

Taj niz prostorija, uključujući i “bunker” u podrumu dizajniran kako bi spriječio nadzor, mjesto je sastajanja veleposlanika EU-a koji danas imaju veću ulogu nego prije u odlučivanju o odgovoru Unije na najveće izazove našeg vremena.

Od prijetnji Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland i uvođenja carina, do sukoba u Gazi i Ukrajini, mogućih napada na Iran te šire zabrinutosti za europsko gospodarstvo — ova formacija najmoćnijih nacionalnih predstavnika stalno prisutnih u Bruxellesu sve više dolazi do izražaja.

Što je Coreper II

U briselskom žargonu poznata kao Coreper II (Odbor stalnih predstavnika), skupina postoji otkad i EU. Postupno si daje sve veće ovlasti za donošenje odluka — ne samo kako bi Unija djelovala učinkovitije, nego i kao protuteža sve snažnijoj Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a.

“Još prije početka našeg predsjedanja Vijećem EU-a rekla sam kolegama da ćemo održavati dva sastanka Corepera tjedno — umjesto uobičajenog jednog”, rekla je Agnieszka Bartol, poljska veleposlanica pri EU-u, koja je predsjedala sjednicama tijekom šestomjesečnog mandata svoje zemlje. “Bilo je sve više tema i nisam željela da sastanci traju do kasno u noć.”, piše POLITICO.

Tijekom danskog predsjedanja, koje je uslijedilo nakon poljskog, skupina se sastajala svakodnevno uoči važne odluke o tome kako osigurati da Ukrajini ne ponestane novca, pri čemu je najveći izazov bio pronaći rješenje za zabrinutost Belgije i drugih oko korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje zajma. Pod aktualnim ciparskim predsjedanjem Coreper II često se sastajao i tri puta tjedno.

U siječnju su veleposlanici hitno sazvani u nedjelju navečer, samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio visokim carinama saveznicima u sklopu pokušaja aneksije Grenlanda. Bio je to prvi sastanak EU-a o toj temi — i unutar nekoliko sati postignut je širok dogovor o razmatranju ekonomskih protumjera. Coreper si je dao fleksibilnost i mandat za brzo reagiranje, dok bi se ranije čekalo sazivanje nacionalnih čelnika, što je znatno usporavalo odlučivanje.

Šale i brige iza zatvorenih vrata

Format je daleko nadmašio svoju izvornu ulogu pripremnog tijela od prije više od pola stoljeća, kažu diplomati koji su sudjelovali na sastancima posljednje dvije godine. Proces je započeo tijekom pandemije covida-19, kada je Coreper bio jedini sastanak koji se održavao uživo, dok su ministri sudjelovali putem videokonferencija.

Unutar prostorije veleposlanici često prelaze sa svojih mjesta u unutarnjem krugu kako bi se konzultirali sa stručnjacima i savjetnicima iza njih, a u raspravu se uključuju okretanjem pločice s imenom svoje zemlje postrance. Pravni stručnjaci savjetuju o složenim pitanjima, a na marginama sastanaka razmjenjuju se šale i otvoreno govore zabrinutosti.

“Ovo funkcionira na temelju konsenzusa — a ako želite postići konsenzus, morate vjerovati Coreperu da ga može pronaći”, rekao je jedan diplomat. “To je mjesto gdje se mogu sklapati kompromisi. Veleposlanici strastveno brane interese svojih zemalja, ali nastoje razumjeti i perspektive drugih.”

Službeno, Coreper nije tijelo koje donosi odluke. No oni koji su sudjelovali kažu da su se granice posljednjih godina zamaglile. “Ako ćemo biti iskreni, to je doista mjesto gdje se donose odluke”, rekao je drugi diplomat, ističući da brzina geopolitike znači da neke stvari ne mogu čekati mjesece do sljedećeg summita čelnika.

“Postoji sve više tema koje su previše političke za stručne radne skupine, a previše tehničke za političare — i koje treba temeljito prožvakati prije nego dođu pred čelnike”, rekao je treći diplomat. “To je Coreper.”

Geopolitička neizvjesnost

Ta je uloga postala jasnija otkako je António Costa 2024. preuzeo dužnost predsjednika Europskog vijeća. On i njegov tim dobili su pohvale jer su redovite summite čelnika skratili na jedan dan, umjesto višednevnih pregovora, zahvaljujući dogovorima postignutima među veleposlanicima unaprijed. Njegov šef kabineta Pedro Lourtie često sudjeluje na sastancima Corepera, kao i glavni savjetnik Ursule von der Leyen, Bjoern Seibert.

Istodobno, Coreper II — koji se tradicionalno bavio gospodarstvom, unutarnjim poslovima i vanjskim odnosima — preuzeo je i teme koje su ranije bile u nadležnosti Corepera I, poput energetike, klimatskih promjena i administrativnih opterećenja.

Jedan od odgovora na geopolitičku neizvjesnost jest i to što se Komisija sve više uključuje u područja koja su tradicionalno bila u nacionalnoj nadležnosti, poput obrane i stambene politike. Coreper II ima ključnu ulogu u tome da države članice nadziru njezin rad, bez zastoja i bez čekanja summita.

“Kada smo pregovarali o trgovinskom sporazumu sa SAD-om, Coreper je stalno bio uključen”, rekao je jedan dužnosnik Komisije, žaleći se na pojačani nadzor država članica.

No za veleposlanike upravo je to poanta — imati riječ u ključnim pitanjima i spriječiti da Bruxelles ode predaleko bez mandata država članica.

“Coreper se temelji na dva načela”, rekla je Bartol. “Uzajamno povjerenje i — bez iznenađenja.”