Helikopter u kojemu su se nalazili iranski predsjednik Ebrahim Raisi i iranski ministar vanjskih poslova srušio se danas dok je prelijetao planinsko područje po gustoj magli na povratku s granice s Azerbajdžanom.
Ebrahim Raisi (63), je ranije vodio iransko pravosuđe. Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2017. protiv Hassana Rouhanija, relativno umjerenog svećenika koji je kao predsjednik postigao nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama 2015. godine, piše Associated Press.
Godine 2021. Raisi se ponovo kandidirao na izborima na kojima je svim njegovim potencijalno istaknutim protivnicima zabranjeno da se kandidiraju prema iranskom sustavu provjere. On je osvojio skoro 62% od 28,9 milijuna glasova, što je najniži odaziv u postocima u povijesti Islamske Republike. Milijuni su ostali kod kuće, a drugi su poništili glasačke listiće.
Raisi je bio prkosan kada su ga na konferenciji za novinare nakon njegovog izbora pitali o pogubljenjima iz 1988. godine, kada su se dogodila lažna ponovljena suđenja političkim zatvorenicima, militantima i drugima koja će postati poznata kao “komisije smrti” na kraju krvavog iransko-iračkog rata.
Nakon što je tadašnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje UN-a, pripadnici iranske opozicijske grupe Mudžahedin-e-Khalk, teško naoružani Sadamom Huseinom, upali su preko iranske granice iz Iraka u iznenadnom napadu. Iran je otupio njihov napad.
Suđenja su počela otprilike u to vrijeme, a optuženi su zamoljeni da se identificiraju. Oni koji su odgovorili kao “mudžahedini” poslani su u smrt, dok su drugi ispitivani o njihovoj spremnosti da “očiste minska polja za vojsku Islamske Republike”, prema izvještaju Amnesty Internationala iz 1990. godine. Međunarodne grupe za ljudska prava procjenjuju da je pogubljeno čak 5.000 ljudi. Raisi je bio u komisijama.
Američko ministarstvo finansija SAD-a je 2019. sankcioniralo Raisija “zbog njegovog administrativnog nadzora nad pogubljenjima pojedinaca koji su bili maloljetnici u vrijeme njihovog zločina i mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja zatvorenika u Iranu, uključujući amputacije”. Spominje se i njegovo sudjelovanje u pogubljenjima 1988. godine.
Iranom u konačnici upravlja njegov 85-godišnji vrhovni vođa, Homeini.. Ali kao predsjednik, Raisi je podržao obogaćivanje uranijem u zemlji do razine gotovog oružja, kao i ometanje međunarodnih inspektora kao dio njene konfrontacije sa Zapadom.
Raisi je također podržao napad na Izrael u masovnom napadu u travnju u kojem je više od 300 dronova i projektila ispaljeno na zemlju kao odgovor na sumnjivi izraelski napad u kojem su ubijeni iranski generali na sjedište ambasade zemlje u Damasku.
Također je podržao sigurnosne službe u zemlji dok su se obračunavale sa svim neslaganjima, uključujući i poslije smrti Mahse Amini 2022. i prosvjeda širom zemlje koji su uslijedili.
Tada je “sigurnosni udar” ubio više od 500 ljudi, a privedeno je više od 22.000. U martu je istražno vijeće Ujedinjenih naroda utvrdilo da je Iran odgovoran za “fizičko nasilje” koje je dovelo do Aminine smrti nakon njenog uhićenja jer nije nosila hidžab ili maramu, po želji vlasti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!