Zašto Putin odjednom pregovara o primirju? "Želi izbjeći veliko poniženje"

Putin je svijetu u više navrata pokazao da ga ne brine krvoproliće pa iznenađuje njegov zaokret. Ali, ako mu je cilj bio postaviti Rusiji naklonjenu vladu u Kijevu, još je daleko od tog ostvarenja. No, postoji i treća, manje istražena hipoteza koja bi mogla objasniti zašto je ruski predsjednik konačno spreman sjesti za pregovarački stol, prenosi Politico.
Moskva bi se uskoro mogla suočiti s problemima u financiranju rata. Uobičajeni narativ o fiskalnoj situaciji Moskve često naglašava da Rusija bilježi mali proračunski deficit te da joj je javni dug nizak, oko 20 posto BDP-a, što sugerira stabilne fiskalne pokazatelje.

Ova analiza vrijedi za većinu ekonomija, ali u slučaju Rusije postoji važan problem. Zapadne sankcije ograničavaju mogućnost Moskve da se zadužuje na međunarodnim tržištima, što Kremlju ostavlja malo prostora za financiranje svog, premda malog, ali ipak stvarnog proračunskog deficita.

Budući da se ne može osloniti na vanjski dug, Moskva je u početku pribjegla planu B - navela je ruske banke da kupuju državne obveznice. Ta je strategija relativno dobro funkcionirala 2022. i 2023., no prošle su godine počele pucati prve pukotine.

Suočene s pritiskom Kremlja da istodobno plasiraju stotine milijardi rubalja u jeftine kredite za obrambene tvrtke i kupuju ogromne količine državnih obveznica, domaće banke su ostale bez gotovine i sada su sve manje voljne gomilati dug. Krajem prošle godine, Kremlj je morao otkazati nekoliko aukcija za izdavanje državnog duga jer nije bilo kupaca.

S obzirom na to da se domaće zaduživanje sve više sužava, Moskva je prešla na plan C - korištenje rezervi iz Ruskog nacionalnog fonda za blagostanje (NWF).
Na papiru, ovo se činilo razumnim potezom. S gotovo deset bilijuna rubalja ili oko 110 milijardi dolara, početkom 2022., likvidni dio ovih rezervi isprva je izgledao dovoljan za pokrivanje proračunskog deficita uzrokovanog ratom tijekom nekoliko godina. No čak i najveće uštede s vremenom se iscrpe, a tri godine od početka sukoba, likvidne rezerve NWF-a već su se smanjile za oko 60 posto.

Za Kremlj, ovo će se fiskalno gledano vjerojatno pokazati kao teška godina. U siječnju je mjesečni proračunski deficit zemlje bio otprilike 45 posto viši od ciljanog deficita za cijelu 2025.

Podaci vjerojatno izgledaju alarmantno i iz ruske perspektive. Jer, ako bi proračunski rashodi ostali na siječanjskoj razini tijekom cijele godine, rezerve NWF-a mogle bi nestati za samo tri mjeseca. A čak i ako se to ne dogodi, što je vjerojatnije, 2025. bi mogla biti posljednja godina u kojoj će Moskva u potpunosti moći pokriti proračunski deficit povlačenjem iz tih ušteda.

To otvara ključno pitanje, što će se dogodilo ako Rusiji ponestane novca za pokrivanje proračunskog manjka?

S domaćim bankama preopterećenima dugom, državni bankrot mogao bi lako pokrenuti potpunu financijsku krizu. U tom bi slučaju Kremlj bio pod ogromnim pritiskom da podrži bankarski sektor. No, s obzirom na to da su rezerve NWF-a pri kraju, ne bi bilo sredstava za dokapitalizaciju banaka. Gospodarski sustav Rusije, koji se već sada može opisati kao kuća od karata, brzo bi se počeo urušavati.
Fiskalno gledano, Rusiji ponestaje vremena. Kremlj nema plan D za financiranje proračunskog deficita, što otvara pitanja o njegovoj sposobnosti daljnjeg financiranja rata. Iz te perspektive, fiskalni predah mogao bi biti ono što Putin zapravo traži u pregovorima sa SAD-om, bilo kroz ublažavanje sankcija ili primirje.

Još u rujnu 2024., Kyrylo Budanov, šef ukrajinske obrambene obavještajne službe, predvidio je da će Moskva, pritisnuta ekonomskim problemima, pokušati okončati rat ove godine. Čini se da su njegove riječi sada proročanske.

Razlog zbog kojeg bi Putin konačno mogao biti spreman za pregovore zapravo je vrlo jednostavan - želi izbjeći ponižavajući bankrot.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.