Prijelaz Rafah između Pojasa Gaze i Egipta jedini je put za ulazak pomoći u Gazu direktno izvan Izraela i jedini izlaz koji ne vodi na izraelski teritorij.
Ovaj prijelaz je u fokusu uslijed intenziviranja sukoba između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, jer su stotine tisuća Palestinaca krenule prema jugu Gaze nakon što ih je Izrael upozorio da napuste grad Gazu i sjever enklave, javlja Reuters.
Gdje je prijelaz Rafah i tko ga kontrolira?
Prijelaz se nalazi na jugu pojasa Gaze, uskog kopna na kojem živi 2,3 milijuna ljudi i koji je uklesan između Izraela, Egipta i Sredozemnog mora. Kontrolira ga Egipat.
Zašto je prijelaz Rafah toliko bitan?
Kao odgovor na razornu prekograničnu infiltraciju Hamasovih boraca 7. listopada u kojoj je ubijeno preko 1.300 Izraelaca, Izrael je uveo “potpunu blokadu” Gaze, prekinuvši struju na teritoriju i zaustavivši sve isporuke hrane i goriva.
To znači da je jedini vjerojatni put za ulazak humanitarne pomoći u Gazu preko Rafaha iz egipatske regije Sinaj. To je ujedno i jedina izlazna točka za stanovnike Gaze koji žele pobjeći.
Očekuje se da će vlasnicima stranih putovnica biti dopušteno izaći u skladu sa svakim dogovorom o ponovnom otvaranju prijelaza, pa su zbog toga posljednjih dana krenuli u blizinu prijelaza, tražeći da izađu.
Izrael je također pozvao stanovnike Gaze da se pomaknu na jug bliže ovom prijelazu kako bi se sklonili od bombardiranja, iako stanovnici kažu da ne mogu pronaći sigurnost nigdje u prepunoj enklavi.
Zašto je pristup prijelazu Rafah ograničen?
Kako navodi Reuters, Egipat je oprezan u pogledu nesigurnosti u blizini granice s Gazom na sjeveroistoku Sinaja, gdje se suočio s pobunom koja je dostigla vrhunac nakon 2013. godine i sada je uglavnom ugušena.
Otkako je Hamas preuzeo kontrolu u Gazi 2007. godine, Egipat je pomogao da se provede blokada enklave i snažno je ograničio protok ljudi i robe. Poput glavnih prijelaza s Izraelom, ograničenja su ponekad ublažena, ali nisu ukinuta, a putnicima je potrebna sigurnosna dozvola i duge provjere da bi prošli.
Godine 2008. desetine tisuća Palestinaca prešlo je na Sinaj nakon što je Hamas napravio rupe u graničnim utvrđenjima, što je Egipat navelo da izgradi zid od kamena i cementa.
Egipat je djelovao kao posrednik između izraelskih i palestinskih frakcija tokom prošlih sukoba i perioda nemira. Ali u tim situacijama je također gotovo potpuno zatvorio granicu, omogućavajući ulazak pomoći i odlazak ljudi koji su evakuirani iz medicinskih razloga. Međutim, spriječeno je bilo kakvo kretanje ljudi velikih razmjera.
Čak i dok Izrael nastavlja svoje najteže i najnemilosrdnije bombardiranuje Gaze kao odgovor na napad Hamasa, Egipat do sada nije pokazao znakove da će se njegov pristup promijeniti. Više od 2.800 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima.
Kakvi se napori ulažu da se otvori granica?
Ujedinjeni narodi su pozvali Izrael da spriječi “humanitarnu katastrofu” u Gazi, upozoravajući da su zalihe hrane, goriva, pa čak i vode za piće opasno niske.
Bolnice navode da se bore kako bi izašle na kraj s velikim brojem ranjenih jer u rezervnim generatorima ponestaje goriva.
Egipatski kamioni pomoći približili su se prijelazu u utorak, ali nije jasno kada će i hoće li moći prijeći u Gazu.
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u utorak da su se Sjedinjene Države i Izrael dogovorili da razviju plan za dostavljanje humanitarne pomoći civilima u Gazi bez koristi Hamasu.
Zašto arapske države ne žele primiti Palestince?
Arapske zemlje imaju duboko ukorijenjene strahove da bi posljednji rat Izraela s Hamasom u Gazi mogao izazvati novi val trajnog raseljavanja sa zemlje na kojoj Palestinci žele izgraditi novu državu.
Egipat, jedina arapska država koja dijeli granicu sa Gazom, i Jordan, koji okružuje Zapadnu obalu koju su okupirali Izraelci, upozorili su da Palestinci ne smiju biti prisiljeni napustiti svoju zemlju.
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi rekao je da je od vitalnog značaja da Palestinci “ostanu postojani i prisutni na svojoj zemlji”, dok je jordanski kralj Abdullah upozorio “na svaki pokušaj prisilnog raseljavanja Palestinaca sa svih palestinskih teritorija ili izazivanja njihovog internog raseljavanja”.
Za Arape i Palestince, ideja da napuste ili budu protjerani s teritorija na kojem žele formirati državu nosi odjeke “Nakbe”, ili “katastrofe”, kada su mnogi Palestinci pobjegli ili bili protjerani iz svojih domova tokom rata 1948. koji je pratio stvaranje Izraela.
Izrael osporava tvrdnju da je istjerao Palestince, govoreći da ga je napalo pet arapskih država nakon njegovog stvaranja.
Otprilike 700.000 Palestinaca, polovina arapskog stanovništva Palestine pod britanskom vlašću, je protjerano i raseljeno, a mnogi su se prelili u susjedne arapske države gdje su oni i njihovi potomci ostali. Mnogi još uvijek žive u izbjegličkim kampovima.
Kao rezultat toga, mnogi Palestinci kažu da ne žele napustiti Gazu – iz koje se Izrael povukao 2005. nakon 38-godišnje okupacije – čak i kada je ovaj posljednji sukob eskalirao.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!