Zemlje koje se pokušavaju oduprijeti Putinu

Svijet 21. ožu 202520:24 1 komentar
Marko Mumm / AFP

Putin i dalje otvoreno vjeruje da Baltik ponovno pripada ruskoj sferi utjecaja. Kakve mjere poduzimaju stanovnici istočne granice NATO-a, specifično Estonije i kako se uloga Baltika mijenja ovisno o nepredvidim vanjskopolitičkim odlukama administracije Donalda Trumpa, piše BBC.

“Pridružio sam se zračnim snagama prije 35 godina, s 18 godina, i otišao ravno u Njemačku, gdje sam bio stacioniran na zrakoplovu Tornado”, kaže britanski zračni komodor Andy Turk, koji je sada zamjenik zapovjednika NATO snaga za rano upozoravanje i zračnu kontrola (AWACS). “Bilo je to pred kraj Hladnog rata i tada smo imali ulogu nuklearne sile.

“Nakon rata, nadali smo se miru, da geopolitički nastavimo dalje, ali očito to nije nešto što Rusija želi učiniti. A sada je moj najstariji sin isto željan priključiti se zračnim snagama, također jer želi napraviti razliku… To se sve čini pomalo cirkularno”, piše BBC.

Uloga Baltika nakon dolaska Trumpa

Reporteri BBC-a našli su se 30 000 stopa iznad Baltičkog mora, u NATO-ovom nadzornom zrakoplovu opremljenom divovskim radarom nalik na gljivu, koji članovima posade omogućuje skeniranje regije stotinama milja uokolo, tražeći sumnjive ruske aktivnosti.

Ovakve misije zračnog nadzora – i generalno članstvo u NATO – dugo su omogućavale osjećaj sigurnosti malim baltičkim nacijama Litvi, Latviji i Estoniji. No, američki predsjednik Donald Trump istuboka je promijenio to zahvaljujući svojoj bliskosti s Vladimirom Putinom koja je vidljiva još od njegovog prvog mandata.

Trump je Europi vrlo jasno rekao da, po prvi put od Drugog svjetskog rata, kontinent više ne može uzimati američku vojnu potporu zdravo za gotovo. Dapače, manipulirajući istinom izjavio je da je SAD davao više potpore Ukrajini od cijele Europske unije unazad tri godine koliko traje invazija.

Zbog toga na Baltiku mnogi postaju sve nervozniji. Proveli su 40 godina u raljama Sovjetskog Saveza sve do njegovog raspada na kraju Hladnog rata.

Sada su članice i EU-a i NATO-a, ali Putin i dalje otvoreno vjeruje da Baltik ponovno pripada ruskoj sferi utjecaja.

Raigo Pajula / AFP

Hoće li Putin stati s Ukrajinom?

Ako ruski predsjednik pobijedi u Ukrajini, bi li onda mogao usmjeriti svoju pozornost na njih – osobito ako osjeti da Trump možda neće biti potaknut da intervenira u njihovu korist?

Ian Bond, zamjenik ravnatelja Centra za europsku reformu, smatra da je teško da će Putin tu stati, ako se u Ukrajini eventualno dogovori dugotrajni prekid vatre.

“Nitko pri zdravoj pameti ne želi misliti da je europski rat opet iza ugla. Ali stvarnost je da nam sve veći broj europskih obavještajnih dužnosnika govori da…”Bez obzira na to dolazi li to za tri godine, pet godina ili deset godina, oni govore da je ideja da će mir u Europi trajati zauvijek sada stvar prošlosti.”

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozdravio je poziv Donalda Trumpa drugim zemljama NATO-a da povećaju svoje izdatke za obranu.

U međuvremenu, ruska ekonomija je bazirana oko ratne industrije, Otprilike 40% saveznog proračuna troši se na obranu i unutarnju sigurnost. “Možemo vidjeti za što se rusko gospodarstvo preustrojava”, primjećuje Bond, “i to sigurno nije mir.”

‘Trikovi i taktike’ na estonskoj granici

Kad putujete u vjetrovitu Narvu, u sjevernoj Estoniji, vidjet ćete zašto se zemlja osjeća tako izloženom.

Rusija graniči s Estonijom, cijelim putem od sjevera do juga. Narva je od Rusije odvojena istoimenom rijekom. Srednjovjekovna tvrđava nalazi se na obje obale – na jednoj se vijori ruska zastava, a na drugoj estonska. Između je most – jedan od posljednjih europskih pješačkih prijelaza koji je još otvoren prema Rusiji.

Marko Mumm / AFP

“Navikli smo na njihove trikove i taktike”, rekao mi je šef estonske granične policije Egert Belitsev. Ruska prijetnja za njih nije ništa novo. Trenutno su, kaže, na granici “stalne provokacije i napetosti”.

Granična policija snimila je termoviziju bova u rijeci Narvi koje označavaju granicu između dviju država koje ruske straže uklanjaju pod okriljem mraka.

“Koristimo zračne uređaje – dronove, helikoptere i zrakoplove, koji svi koriste GPS signal – i postoji stalno ometanje GPS-a. Dakle, Rusija ima ogroman utjecaj na to kako mi možemo izvršavati svoje zadatke.” Prema riječima ravnatelja estonskih graničnih snaga Egerta Belitseva, na granici često ima provokacija.

Zmajevi zubi

Prošle godine Estonija je most opremila zmajevim zubima – piramidalnim protutenkovskim preprekama od armiranog betona. Rusija ne bi trebala poslati tenkove u tu državu, no to ne bi bilo ni nužno. Svega nekoliko trupa moglo bi izazvati veliku nestabilnost.

Za otprilike 96% ljudi ruski je materinji jezik, a mnogi Estonci imaju dvojno državljanstvo. Estonija se brine da bi samouvjereni Vladimir Putin mogao iskoristiti veliku etničku rusku zajednicu u i oko Narve kao izgovor za invaziju. To je predložak koji je ranije koristio u Gruziji, kao i u Ukrajini.

Marko Mumm / AFP

Estonija ponovno dopušta protupješačke mine

Kao dramatičan pokazatelj rastuće tjeskobe, Estonija je zajedno s Litvom i Poljskom ovog tjedna zajednički objavila da od svojih parlamenata traži da odobre povlačenje iz međunarodnog sporazuma o protupješačkim minama koji zabranjuje uporabu tih mina, a koji je potpisalo 160 zemalja diljem svijeta.

To im je omogućilo “veću fleksibilnost” u obrani njihovih granica, rekli su. Litva se ranije ovog mjeseca već povukla iz međunarodne konvencije o zabrani kasetnih bombi.

Jesu li zemlje koje nisu članice NATO-a u većem riziku?

Camille Grand, bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za ulaganja u obranu, smatra da bi nakon Ukrajine Putin vjerojatnije ciljao na zemlju koja nije članica NATO-a (kao što je Moldavija) umjesto da provocira državu NATO-a – zbog manjeg rizika od međunarodne reakcije.

Baltičko more kao NATO more

Estonija i druge baltičke nacije tradicionalno su bile ranjivije od ostatka NATO-a, budući da su bile geografski izolirane od članica saveza u zapadnoj Europi, prema Grandu. Ali to je sada puno manje naglašeno, otkako su se Švedska i Finska pridružile NATO-u, nakon ruske invazije Ukrajine u punom opsegu.

“Baltičko more je postalo NATO more”, primjećuje.

Dr. Marion Messmer, viši znanstveni suradnik na Međunarodnom sigurnosnom programu, smatra da bi najvjerojatniji okidač za rat s Rusijom bila pogrešna procjena, a ne plan.

Ako se postigne mir u Ukrajini, Messmer predviđa da će Rusija vjerojatno nastaviti s kampanjama dezinformiranja i cyber ratovanjem u Europi, kao i sabotažama i špijunažom u Baltičkom moru. “Mislim da će vjerojatno nastaviti s bilo kakvom destabilizirajućom aktivnošću, čak i ako želimo vidjeti mir koji je isplativ za Ukrajinu.”

Dr. Messmer nastavlja: “Jedan od rizika koje vidim je da bi se mogla dogoditi nenamjerna nesreća u Baltičkom moru, kao rezultat rezultat aktivnosti ruske sive zone ili ruskog držanja na rubu gdje su mislili da imaju kontrolu nad situacijom, a ispostavilo se da nemaju. To se onda pretvara u sukob između države članice NATO-a i Rusije koji bi mogao prerasti u nešto drugo.”

Ali Grand nije želio u potpunosti umanjiti rizik Putinovog ciljanja Baltika.

Koliko je NATO ujedinjen?

Vjerojatno bi ruski predsjednik prvo razmislio o tome kolika je vjerojatnost da će NATO saveznici uzvratiti.

Bi li SAD, ili čak Francuska, Italija ili Ujedinjeno Kraljevstvo, riskirali rat s nuklearnom silom Rusijom zbog Narve, malog dijela malene Estonije, na istočnom rubu NATO-a?

I pretpostavimo da bismo vidjeli ponavljanje Donbasa 2014. kada se ruske paravojne jedinice koje su sudjelovale u borbama nisu identificirale kao ruski vojnici? To Putinu otvara mogućnost poricanja upletenosti. Bi li i u tim okolnostima NATO uskočio da pomogne Estoniji?

Da odgovor NATO-a tada izostane, prednosti za Putina mogle bi biti primamljive. Načelo jedinstva zapadne vojne alijanse bilo bi potkopano.

Koliko je Baltik bitan danas?

Također bi destabilizirao širi Baltik, vjerojatno društveno, politički i ekonomski, budući da bi ruski upad – koliko god bio ograničen – vjerojatno odbio strane ulagače koji ovo promatraju kao stabilnu regiju.

Još jedan problem o kojem se raspravljalo u Estoniji je da bi Donald Trump mogao završiti povlačenjem ili značajnim smanjenjem broja vojnika i vojnih kapaciteta koje su SAD dugo stacionirale u Europi. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur hrabro se izrazio kad sam ga sreo u glavnom gradu Tallinnu: “Što se tiče (američke) prisutnosti, ne znamo kakva je odluka američke administracije.

“Jasno su rekli da će se više usredotočiti na Pacifik i jasno su rekli da Europa mora preuzeti veću odgovornost za Europu. Slažemo se oko toga.Moramo vjerovati u sebe i vjerovati našim saveznicima, također i Amerikancima… Prilično sam uvjeren da je napad na samo komadić Estonije, napad na (cijeli) NATO.”

“I to je pitanje onda svim saveznicima, svih 32 članice”, dodaje Pevkur. „Jesmo li zajedno ili ne?”

Pitanje nuklearnog štita SAD-a

Ovaj novi i mučni osjećaj nesigurnosti, ili barem nepredvidivosti, u Baltiku i Poljskoj – ono što NATO naziva svojim “istočnim krilom”, blizu Rusije – očituje se u vrsti zakona o kojima se raspravlja i koji se uvode diljem regije.

Poljska je nedavno objavila da svaki odrasli muškarac u zemlji mora biti spreman za borbu, s novom shemom vojne obuke koja će biti uspostavljena do kraja godine. Premijer Donald Tusk također je izrazio zanimanje za francuski prijedlog da podijeli svoj nuklearni kišobran s europskim saveznicima, u slučaju da SAD povuče svoj nuklearni štit.

poljski premijer donald tusk ispred mape s obrambenim štitom na istočnoj graniciprema ukrajini
Wojtek RADWANSKI / AFP

Poljski premijer Donald Tusk izrazio je interes za prijedlog Francuske da podijeli svoj nuklearni kišobran s europskim saveznicima.

Militarizacija Europe

Glasače koji žive na Baltiku ne treba posebno uvjeravati da veliki dio javnog novca posvete obrani. Estonija, na primjer, uvodi novi zakon koji obvezuje da svi novi poslovni i stambeni blokovi određene veličine uključuju bunkere ili skloništa od bombi.

Tallinn je također upravo najavio da će od sljedeće godine trošiti 5% BDP-a na obranu. Litva cilja na 5-6%, govori se. Poljska će uskoro trošiti 4,7% BDP-a na obranu – nada se izgraditi najveću vojsku u Europi, zasjenjujući UK i Francusku.

Što se tiče toga kolika bi se godišnja potrošnja smatrala “dovoljnom” za Trumpovu administraciju, Matthew Whitaker, Trumpov kandidat za američkog veleposlanika pri NATO-u, proglasio je “minimalnu razinu potrošnje za obranu od 5%, čime se osigurava da je NATO najuspješniji vojni savez u povijesti”, piše BBC.

Plan B Estonije

S porukama iz Washingtona koje se mijenjaju iz dana u dan, Estoniji je sve potrebnija pouzdana potpora i oslonac europskih saveznika. Velika Britanija tu igra veliku ulogu. S 900 djelatnika smještenih u Estoniji, to je trenutno najveća britanska stalna prekomorska služba. A UK je obećao i dodatno pojačati svoju prisutnost.

U njihovoj bazi u Tapi BBC je pronašao goleme hangare koji su odjekivali pretrpani oklopnim vozilima.

“Vidjet ćete glavne borbene tenkove Challenger dok se spuštamo prema drugom kraju hangara”, objašnjava bojnik Alex Humphries, jedan od vođa eskadrile u Estoniji na šestomjesečnoj rotaciji. “[Oni su] stvarno kritičan dio sposobnosti. Ovo je sjajna prilika za britanske snage.”

Na pitanje je li se Estonija obratila Ujedinjenom Kraljevstvu i zatražila veću prisutnost, budući da se osjećala ranjivijom, rekao je: “Mislim da se NATO u cjelini osjeća izloženo. Ovo je stvarno važno krilo za našu kolektivnu obranu, istok. Svi na Baltiku i u istočnoj Europi osjećaju prilično jasnu prijetnju koja dolazi od Ruske Federacije.

“Ne želimo da ovo dođe do rata, ali ako dođe do rata, mi smo potpuno integrirani; potpuno spremni za postizanje smrtonosnog učinka protiv Ruske Federacije kako bismo zaštitili Estoniju.”

Ipak, u konačnici, osim ako ne dođu pod izravni napad, precizni uvjeti pod kojima će bilateralne snage Ujedinjenog Kraljevstva ili trupe NATO-a poduzeti vojnu akciju svode se na političke odluke donesene u tom trenutku.

Dakle, Estonija ništa ne uzima zdravo za gotovo. Zato je zauzeta testiranjem novih vojnih bunkera na granici s Rusijom i ulaganjem u tehnologiju dronova. Iako njezine oružane snage ne bi bile dovoljno moćne da same odbiju napad Rusije, Estonija proučava lekcije naučene iz okupirane Ukrajine – za čiju se sudbinu Estonija nada da neće morati dijeliti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare