Hrvatskom društvu treba nulta stopa tolerancije na nasilje u obitelji i nad ženama, stoga je prijeko potrebno žurno izmijeniti posebno Kazneni zakon u kojem ponovo treba stajati da je nasilje nad ženama kazneno djelo, a ne prekršaj, poruka je s okruglog stola koji je u petak organizirala Autonomna ženska kuća Zagreb.
Nasilje nad ženama se ne smanjuje, a razlog tomu je i Kazneni zakon iz kojega je u zadnjim izmjenama 2013. izbačen članak po kojem je nasilje bilo kazneno djelo, ustvrdila je Neva Tole, organizatorica okruglog stola pod nazivom “Štite li novi zakoni žene od nasilja ili ih dodatno strukturalno viktimiziraju”.
Nasilje nad ženama kao prekršaj
Upozorila je kako je u zadnje dvije godine čak 80 posto nasilničkih djela procesuirano kao prekršaj. “Ako smo se odlučili za takav model, onda je za svaku pretučenu i ubijenu ženu odgovorna vlast”, ustvrdila je Tole zauzevši se za žurnu izmjenu zakonske regulative.
Nasilje nad ženama prisutno je u svim društvenim skupinama, što se vidi po policijskim statistikama po kojima je u Hrvatskoj godišnje prijavljeno između 11.500 i 17.500 počinitelja nasilja u obitelji. Broj žrtava takvih djela je između 14.500 i 22.200, od čega su žene žrtve u 64 do 71 posto slučajeva, ovisno o godini.
Odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić smatra da osim Kaznenog zakona i odredbe novog Obiteljskog zakona dodatno strukturalno viktimiziraju ženu kao žrtvu.
Objasnila je da žene s nasilnikom zajedno moraju sjediti u savjetovalištu centra za socijalnu skrb, a u slučaju kada prijave nasilje policija često jednako postupa prema žrtvi kao i prema nasilniku, pa žene često budu također odvedene u policijsku postaju.
U slučaju da žena traži izdavanje hitne mjere mora dokazati izravnu fizičku ugroženost, navela je Bezbradica Jelavić ocjenivši da takva praksa ne štiti žrtvu, a nasilniku šalje pogrešnu poruku da je njegovo ponašanje dozvoljeno.
Sudsku praksu treba ujednačiti
Pomoćnica ministra pravosuđa Sanja Nola kaže da su u Ministarstvu primijetili da je sudska praksa neujednačena, pa se za jedno te isto đelo može izreći drugačija kazna. To treba ujednačiti, istaknula je i najavila da se pripremaju izmjene Kaznenoga zakona koje će obuhvatiti i nasilje nad ženama.
Saborska zastupnica SDP-a Gordana Sobol izvijestila je kako su se saborski zastupnici u nedavnoj raspravi usuglasili da se nasilničko ponašanje u obitelji vrati u Kazneni zakon.
Hrvatska još nije ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju nasilja nad ženama pa to, bez obzira što još neke stvari nedostaju, treba učiniti što prije. Sobol je ocijenila da su od 2000. sve Vlade činile korak naprijed u sprječavanju nasilja, no izbacivanjem spornog članka iz Kaznenog zakona nastao je “hladan tuš”, koji treba ispraviti.
Sve je više ekonomskog nasilja
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba HDZ-ova Margareta Mađerić ocijenila je da nasilje nad ženama može biti psihičko i verbalno, te na radnom mjestu, a u vremenima krize nasilje se potencira.
VEZANE VIJESTI
U Hrvatskoj je zbog krize u zadnje tri godine standard pao za 10 posto, što je razlog da žene sve više trpe i ekonomsko nasilje, naglasila je Mađerić.
Od 2003. do lani ubijeno je između 22 i 45 žena godišnje, a njihovi tadašnji ili bivši partneri bili su počinitelji od 20 do čak 65 posto slučajeva.
