Gost Novog dana bio je Neven Budak, bivši dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Je li Kurikularna reforma zaustavljena?
VEZANE VIJESTI
Formalno možda ne, ali u stvarnosti jest jer je prestala djelatnost 400 ljudi koji su na njoj radili. Ne vidim plan da se taj rad nastavi.
Kada ste razgovarali s minstrom Šustarom?
Na dan kad je postao ministar dogovorili smo se naći i od tada se nismo više čuli. Niti u vladi nismo imali kontakata osim jednog kratkog razgovora s Petrovom.
S jedne strane bio sam šokiran kad su napisali da će se zaustaviti reforma. Nisam imao velika očekivanja, ali nadao sam se da će se nastaviti rad na Kurikularnoj reformi. Mi moramo provoditi i sve ostale ciljeve, ima ih 33. Doista, ministarstvo se time ne bavi.
Čemu onda pojavljivanje u javnosti Karamarka, premijera i Predsjednice koja je pokušala formalno dati podršku reformi?
To je politička predstava. To je bilo skupljanje poena bez želje da se nešto učini. Predsjednica nema ingerencije, ali što se tiče premijera trebala je doći i konkretna podrška koja nije uslijedila.
Mnogi su Jokića optuživali da je bio politički izbor. Kako je formirano stručno povjerensto?
Kada je izglasana Strategija obrazovanja slijedila je provedba mjera u dijelu koji se odnosi na provedbu strategije. Tadašnja vlada nas je imenovala i nitko ne pripada niti jednoj stranci. Dobili smo zadaću koordinirati i davati inicijative. Sljedeći korak je bilo formiranje tima za Kurikularnu reformu. Tu je nadležno naše povjerenstvo. U dogovoru s tadašnjim ministrom Mornarom dogovorili smo se da se objavi javni poziv. Jedini kandidat koji se javio je bio Jokić. Da je bilo više kandiata pa da smo njega uzeli moglo bi se imputirati da je politički izbor, ali s obzirom da nije… Nije bilo ništa sporno da ga se imenuje jer ispunjava sve kriterije.
Koje su još stvari koje su ključne za reformu obrazovanja?
U osnovi radi se o tome da treba ujednačiti radne uvjete škola, profesionalizirati učiteljsku profesiju. Radi se o licenciranju učitelja, zatim izgradnji sustava praćenja kvalitete škola, potom profesionalizaciji ravnatelja, drugačije vrednovanje rada učenika… To su neki od najvažnijih ciljeva da bi Kurikularna reforma dala uopće nekog efekta.
Koliko dugo školski programi nisu mijenjani?
Gimnazijski su iz 1995. ali tada su pisani na temelju već tada postojećih udžbenika koji vuku korijene iz socijalističkog razdoblja.
Očigledno, sustavi jesu inertni, ali ako gledamo od kuda dolaze otpori… To je akademska zajednica, a ne škole. Učitelji su voljni sudjelovati. Akademska zajednica je nesklona promjenama i od tamo dolaze najveći otpori. Ima tu nešto intelektulane lijenosti, privatnih interesa i ideoloških ineteresa pretpostavljam.
Kako je Jokić mogao utjecati na pisanje pojedinih kurikula?
Jokićeva skupina nije utjecala na pisanje. Oni su samo dali metodologiju kako sve treba izgledati. Zadaća njegove skupine nije zadirati u sadržaj nego organizirati posao.
Gdje je stiglo najviše primjedbi? Govorilo se da se izbacuje Marulić iz lektire…
Mi često čujemo kako je bilo zanemareno STEN područje, ali primjedaba na to područje nije bilo ni približno kao na hrvatski i povijest. Po tome se i vidi da je to u osnovi ideološka primjedba.
Judita nije izbačena, a ni Marulić. Radi se samo o pitanju treba li čitati cjelovitu Juditu ili samo odlomke.
Koliko su u ovom sustavu ljudi koji su radili programe bili svjesni da se moraju mijenjati načini kako se stječe znanje u RH. Jesu li bili ikako plaćeni ili imali neki interes?
Kada je bio raspisan javni poziv tražilo se motivacijsko pismo. Ta želja za promjenom koje su mnogi svjesni je bila glavni motiv. Način kako su ljudi angažirani je bio različit. Bilo je onih iz akademske zajdnice koji su dobili honorar, bilo je onih koji su iz škola radili na ovome i dobivali plaće. Bio je problem i u putnim troškovima gdje su učitelji kreditirali ministarstvo iz svojih plaća za koje znamo kakve su.
Kako ste vidjeli ljude na prosvjedu?
Bio sam jako ganut i zadovoljan. Mi smo počeli raditi na strategiji obrazovanja prije 5 godina. Mislili smo da je to jedini način da se Hrvatska pokrene. Vidjeti da je 40 tisuća ljudi smatralo da je vrijedno doći i dati podršku… Osjetili su da je to važno. Mislim da je to velika stvar.
Zanimljivo je da su se upućivale od nekih ljudi kritike zašto su članovi prve skupine bili birani javnim pozivom, ali ne čujem primjedbe sada kad su novi imenovani bez ikakvog natječaja. Ne ulazim u njihovu kvalitetu, ali ne mislim da je to posao ministra u ostavci. Mislim da bi bilo bolje da se ispunilo Jokićeve uvjete. Ova nova skupina bez tih uvjeta neće ništa napraviti, to je promašeno. Tu osjećam notu za cenzuriranjem.
Je li moguć novi natječaj?
Nadam se da će se nakon izbora stvoriti takva situacija da se vrate stvari u normalu. Nadam se da će biti novi poziv i da će se Jokić javiti. Takav natječaj može trajati dva tjedna ili mjesec dana, kratko je potrebno da se to realizira. Ja se nadam da će se uspjeti formirati vlada i da ćemo do kraja listopada imati formiranu skupinu i nastaviti s radom kao dosad.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
