Hrvati surfaju sporo i skupo, po brzini interneta smo na europskom dnu, a po cijeni - pri vrhu. Mreže su stare, investicije spore pa je tako i država kasnila s Mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje je tražilo europsko zakonodavstvo.
Danas u Saboru oko te točke – jedinstvo, ali u krajevima s presporim internetom i dalje nezadovoljstvo.
Do 2020. godine svim građanima Unije treba se osigurati brzina intrrneta od najmanje 30mb u sekundi, a 50 posto kućanstava moralo bi se spajati i na 3 puta veće brzine. To su ciljevi Digitalne agende za Europu, koji za veliki dio Hrvatske i dalje zvuče poput znanstvene fantastike.
Kamo se uopće na internetu u 2016. godini može doći s brzinom uglavnom manjom od jednog megabita u sekundi.
Slovenija ‘surfa’ dvostruko brže
“Hrvatska u ovom trenutku ima najsporiji internet u Uniji, treći smo u cijeloj Europi. Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji internet od nas”, kaže Gordan Maras.
VEZANE VIJESTI
Dok primjerice Slovenija ‘surfa’ dvostruko brže. Za to su podjednako krive sve vlade, no sada su svi klubovi u Saboru podržali Zakon koji bi mogao nešto promijeniti.
“Donošenjem ovog Zakona postiže se temeljni cilj – smanjenje troškova i olakšavanje postavljanja mreža veliikih brzina, što dodatno potiče i ubrzava ostvarivanje ciljeva za digitalnu agendu u Europi”, kaže ministar Oleg Butković.
Smanjilo bi se tako nepotrebno umnažanje građevinskih radova, zajednički bi se koristila postojeća infrastruktura poput one za prijenos plina, elektične energije i vode.
Više pogledajte u prilogu Antonia Zavade.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
