Na današnjoj sjednici Vlade uredbom je odgođena primjena članka o mirovinskom osiguranju kojim se braniteljske mirovine razdvajaju na dio vezan za braniteljski i radni staž.
Na taj način Vlada je udovoljila jednom od zahtjeva branitelja koji dva mjeseca prosvjeduju u Savskoj ulici u Zagrebu. Tu uredbu predstavio je ministar rada i socijalnog sustava Mirando Mrsić.
“Ispunjavamo ono što smo dogovorili s braniteljima“, rekao je na Mrsić te istaknuo da će se braniteljima priznavati staž kojeg su imali prije Domovinskog rata te da razdvajanje neće imati utjecaja na visinu mirovine.
“Samo razdvajanje neće dovesti do nikakvih promjena u visini mirovine već ćemo samo priznati ljudima njihov radni staž koji su imali prije nego što su sudjelovali u Domovinskome ratu”, kazao je Mrsić i dodao kako u Hrvatskoj nijedan radnik neće moći početi raditi bez da ima prijavljeno mirovinsko osiguranje.
PROČITAJTE JOŠ
Povećana je i minimalna plaća koja će 2015. godine iznositi 3.029,55 bruto i bit će neoporeziva.
Hrvatska vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika kojom se ta osnovica smanjila kako se dužnosničke plaće ne bi povećale zbog stupanja na snagu izmjena Zakona o porezu na dohodak.
“Tom odlukom šalje se jasna politička poruka da će državni dužnosnici biti izuzeti od poreznih olakšica koje imaju ostali građani i to će biti napravljeno smanjenjem osnovice”, poručio je prošli četvrtak ministar uprave Arsen Bauk.
Premijer Zoran Milanović je, naime, na prošlotjednoj sjednici Vlade podsjetio da izmjene Zakona o porezu na dohodak stupaju na snagu 1. siječnja 2015. te da je potrebno, kao što je to Vlada i obećala, donijeti odluku kojom će se onemogućiti povećanje dužnosničkih plaća temeljem tih zakonskih izmjena.
Na dnevnom redu su bile i izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima se uvodi promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava.
Tako bi Ministarstvo financija određivalo postotak državnih poticajnih sredstava po formuli koja bi u obzir uzimala prosječnu kamatnu stopu na nove devizne depozite stanovništva kod banaka oročenih na razdoblje od 1-2 godine, a drugi element bio bi faktor stabilizacije kamatne stope, koji bi bio određen u odnosu na prinose po dospijeću na državne obveznice s preostalim rokom dospijeća od pet godina.
