Može li se ili ne raspisati referendum o porezu na nekretnine - debata je koja se posljednjih dana vodi u javnosti.

Može li se referendumom određivati porezna politika, može li se mijenjati politički sustav, može li se referendumom objaviti rat drugoj državi – primjeri su pitanja na koje nema decidiranog odgovora.

Naime, ni Ustav ni Zakon o referendumu ne navode izričito o kojim se temama može ili ne može odlučivati na referendumu, no ako se pita ustavnog stručnjaka i profesora ustavnog prava iz Osijeka Matu Palića, na sva tri navedena pitanja odgovor bi bio negativan.

‘Ne bi se mogao raspisati referendum vezano uz fiskalno politiku, poreze, carinu, obveze koje je Hrvatska preuzela s međunarodnim ugovorima. Referendumom se ne bi se mogao promijeniti oblik vladavine, primjerice, iz republike u monarhiju. Ne bi se mogli isprovocirati prijevremeni izbori. Te teme jednostavno nisu pogodne za odlučivanje na referendumu, nego su to pitanja o kojima se odluke donose isključivo u Saboru. Primjerice, nemogućnost da se mijenja fiskalna i porezna politika praksa je u drugim europskim državama, ali i šire. Neke, dapače, imaju izričito propisane teme o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Postoje neka pitanja koja nisu podesna da se o njima odlučuje na referendumu koliko god to nekome zvučalo nelogično ili nepopularno’, poručuje Palić za tportal.

Primjerice, inicijativa za odlučivanje o porezu na nekretnine pravno ne bi prošla, kaže Palić. ‘Kad bi Sabor i zatražio ocjenu ustavnosti tog referendumskog pitanja, siguran sam da bi Ustavni sud procijenio da takav referendum nije dopušten’, kaže Palić, koji podsjeća da je Ustavni sud zadužen za nadzor ustavnosti i zakonitosti referenduma.

Primjerice, navodi dalje ustavni stručnjak, mogao bi netko zatražiti da se referendumom odluči da se stopa PDV-a svede na jedan posto. ‘To bi izazvalo nesagledive posljedice za proračun. To su stvari o kojima se ne odlučuje na referendumu, nego o njima odluku donose isključivo vlada i Sabor’, kaže Palić.

Ako nije izričito propisano o čemu se referendum može raspisati, kako onda Ustavni sud odlučuje o ustavnosti referendumskog pitanja? ‘Iz prakse proizlazi da je to tako, bez obzira na to što nije izričito navedeno. Tumačenjem Ustava može se doći do toga što nije ili je primjereno za referendum’, pojašnjava Palić. Tako, primjerice, Ustav jasno propisuje da je zabranjeno svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, pa bi bilo koja referendumska inicijativa u tom smislu najvjerojatnije bila odbačena.

Odlučivanje građana na referendumu je, primjerice, Ustavom direktno propisano u slučaju udruživanja u saveze s drugim državama. ‘U ovom slučaju građane se mora pitati što misle na referendumu. Osim u slučaju saveza s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Takvo udruživanje je Ustavom zabranjeno’, kaže Palić. Kada je riječ o ratu i miru, odluku o tome donosi Sabor, kao i odluku o granicama RH, što je u isključivoj domeni parlamenta.

Što je dopušteno Palić je pojasnio i na primjeru smrtne kazne. ‘Smrtna kazna dokinuta je Ustavom iz 1990. U slučaju da bi netko na referendumu zatražio vraćanje smrtne kazne, to se ne bi moglo dogoditi jer je protivno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, čija smo potpisnica’, kazao je Palić.

O tome što može, a što ne može na referendum oglasila se i profesorica ustavnog prava na riječkom Pravnom fakultetu Sanja Barić. ‘Bez obzira što tekst Ustava RH ne sadrži izrijekom upisane materije o kojima se ne može raspisati referendum, takve materije ipak postoje i implicitne su ustavnoj državi i ustavnom poretku. One su primjerice pobrojane u relevantnim pravorijecima Ustavnog suda RH, posebno u Priopćenju iz 2013. (povodom referenduma o braku), zatim odlukama iz 2014. i 2015. (povodom referendumskih inicijativa ‘ćirilica’, ‘outsourcing’ i ‘monetizacija autocesta’). Ergo, o porezima se ne može raspisati referendum. Ali, nije svejedno kakva je zakonska regulativa porezne materije. I ona mora poštivati temeljna ustavna načela; posebno primjenjiva su načelo jednakosti, pravednosti i razmjernosti. Istina, u poreznoj materiji zakonodavac ima više slobode, no porezna materija nije izuzeta iz načelne ustavnosudske kontrole’, napisala je Barić na svom Facebooku, kazavši da se zakon može osporavati pred Ustavnim sudom.

Dileme o čemu se može odlučivati na referendumu nisu nove. Pojavile su se prije nekoliko godina, nakon referenduma o braku i u trenutku kada se počela spominjati mogućnost referenduma o ćirilici. Tada je u Saboru pokrenuta inicijativa za izmjenu Ustava kojom bi se decidirano propisalo da se referendum ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma osim njihova potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja, na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, na obranu i nacionalnu sigurnost, na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskog sabora, te na ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u glavama 2 i 3 Ustava. Međutim, taj je pokušaj izmjena Ustava propao jer u Saboru nije došlo do konsenzusa, piše tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.