Hrvatski turizam je stihijski. Imamo nekoliko svjetski poznatih lokacija koje maksimalno eksploatiramo. Plitivčka jezera su jedna od tih lokacija i već smo upozoreni. I dok svi promatramo rijeke ljudi koje se svake godine slijevaju na ovaj prirodni fenomen, ispod radara prolazi urbanistički kaos koji nastaje na rubovima turističke atrakcije.

Hrvatski biser tirkizne boje mogao bi ostati samo uspomena. Prirodi prijeti sve veća apartmanizacija i to jer pitanje kanalizacije nije riješeno.

Iako iznajmljivači sami moraju odvozitri fekalni otpad, neki su, čini se, našli lakši, ali za prirodu pogubniji način.

“Krenuli smo u pretraživanje terena, nakon što smo gore kod šatora osjetili smrad i našli smo nekoliko lokacija na kojima se smrad tako ispušta”, kaže Ivica Jandrić, hrvatski brnitelj.

U ličko senjskoj županiji gdje se izdaju dozvole za gradnju tvrde da nisu izdali niti jednu koja nije imala dokaz da je investitor riješio pitanje otpadnih voda.

Plitvica selo jedno je od 13 u sklopu parka, a kanalizacijska mreža slabo je razvijena. No, od pojedinih privatnih iznajmljivača na području parka još veći problem stvaraju hoteli i restorani.

I dok su u fokusu javnosti Plitvica selo – kao da se zaboravilo na selo Rastovača u kojem se već 20 godina fekalni otpad iz plitvičkih hotela slijeva u rupu.

Gotovo nevjerojatni prozori na samom ulazu u park, koji ozbiljno prijete prirodni. Tko je za to kriv? Odgovornost se prebacuje s jedne na drugu instancu.

“Tu djelatnost obavljaju jedinice lokalne samouprave. Prije otprilike dvije godine krenuo je veliki projekt aglomeracije gdje je uspostavljena suradnja dviju općina i u kojem se planira riješiti pitanje vodovoda i odvodnje”, kaže Anđelko Novosel, ravnatelj Parka plitvička jezera.

Vremena nema puno jer su tirkizna jezera zbog nekoliko razloga po strogim nadzorom UNESCO-a. Propituje se i što je s prostornim planom jer osim zvukova prirode najčešće se čuje zvuk alata.

Branitelji s početka priče koji zbog svega prosvjeduju više od 60 dana pokazuju snimke iz 1965. i one od danas na kojima se vidi koliko je novih objekata napravljeno. Prema podacima turističke zajednice u posljednjih pet godina broj kreveta s 55 narastao je na 115!

Razvojem situacije nisu sretni ni u Ministarstvu zaštite okoliša. Iako je prostorni plan donijelo Ministarstvo graditeljstva, a prihvatio Hrvatski sabor.

“Povećanje kapaciteta naravno da nas ne veseli, osim pritiska na prirodu tu je i pritisak na organizaciju posjećivanja koju Park mora organizirati. Prostorni plan je dokument koji treba zapravo regulirati kapacitete, infrastrukturu i turističke objekte. Nakon konzultacija obavljenih s Nacionalnim parkom i s Hrvatskom agencijom za prirodu i okoliš, upućen je zahtjev za pokretanje izmjena i dopuna prostornog plana prema Ministarstvu graditeljstva”, kaže Igor Krajtmer, pomoćnik ministra zaštite okoliša.

Osim infrastrukture treba riješiti i pitanje posjetitelja za koje je UNESCO procijenio da je prevelik. Ponovno u inspekciju ta svjetska organizacija dolazi 2018. Ne ispuni li osnovana radna skupina 10 postavljenih zadataka, tirkizna hrvatska jezera i sederni slapovi više neće biti na toj prestižnoj svjetskoj listi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.