Vlada radi na zakonu kojim će se olakšati realizacija LNG-a

Vijesti 30. sij 201810:47 > 10:55
N1

Premijer Andrej Plenković sudjelovao je u Zagrebu na konferenciji Hrvatska i energetska unija, u sklopu koje je održao i govor.

“Ovo je prigoda da kažemo nekoliko riječi o pogledima Hrvatske i značenju energetske unije za našu zemlju”, rekao je Plenković na početku svoga govora.

Energetske potrebe modernog svijeta narasle su do neslućenih razmjera, istaknuo je Plenković, dodavši da se tržište silovito mijenja. Kina je od 1990. više nego triput povećala svoju potrošnju energije. Za razliku od Kine, energetska potrošnja EU ostala je stabilna i čini oko desetinu svjetske potrošnje, rekao je.

Energetska unija nije supstitucija za nacionalnu politiku, ona je novi okvir. Od svake članice, pa i od Hrvatske, ovisi kako će realizirati svoju energetsku politiku, koja predstavlja ključ gospodarskog razvoja, istaknuo je premijer.

Energetska politika povezana je i isprepletena s nizom drugih strateških politika i predstavlja ključ gospodarskog razvoja, odnosno održivog razvoja svake države. Energetska sigurnost i neovisnost ključni su za nacionalnu stabilnost svake zemlje. Nijedna zemlja nije izolirana i nije u potpunosti energetski neovisna, istaknuo je premijer.

Energetska strategija usredotočit će se na jedinstveno eu tržište i energetske aspekte hrvatske. Posebnu pažnju posvetit ćemo se i energetskoj učinkovitosti. Prednost treba dati onima, kojih hrvatska ima najviše, a to su zasigurno obnovljivi izvori energije, rekao je Plenković.

Naš elektroenergetski sustav jedan je od tri najbolje povezana u Europskoj uniji, što nam olakšava trgovanje električnom energijom. Hrvatska proizvodi u prosjeku nešto više od pola svojih potreba za primarnom energijom, dok ostatak uvozi, i time smo iznad prosjeka Europske unije.

Vlada Republike Hrvatske pokrenula je izradu nove Energetske strategije razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. i namjera nam je da je donesemo u ovoj godini. U strategiji ćemo se usredotočiti na sigurnost opskrbe i energetsku neovisnost, na bolje integriranu i povezanu energetsku infrastrukturu. Strategija će se svakako orijentirati na rast domaće proizvodnje, to jest proizvodnje iz naših prirodnih resursa, istaknuo je Plenković.

Stavit ćemo naglasak na konkurentnost cijena energije, na smanjenje njene potrošnje, kao i na reduciranje emisija CO2 kroz veću energetsku učinkovitost i veći dio energije iz obnovljivih izvora, te na poticanje istraživanja i razvoja novih tehnologija, rekao je Plenković.

Dotaknuo se i cijene električne energije. “Cijena električne energije u Hrvatskoj je za sve kategorije kupaca slobodna i tržišno određena. Probleme s reguliranom cijenom, kakvi postoje u drugim pa i razvijenijim članicama Europske unije, u Hrvatskoj nemamo, istaknuo je.

U energetskoj tranziciji do 2050. trebamo koristiti sve energetske opcije i usvojiti nove tehnologije, stoga je važno da snažnije potičemo istraživanje i razvoj inovativnih zelenih tehnologija, a jedan od strateških projekata bit će LNG terminal na Krku, rekao je Plenković.

Europska unija je Sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju LNG-terminala, koji smo potpisali u prosincu prošle godine, dodijelila projektu preko 101 milijun eura. LNG-terminal je u najvećoj mjeri sigurnosni projekt, koji će povećati sigurnost opskrbe plinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku. Ovaj projekt omogućit će djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata na ovom području, to jest razvoj i bolju umreženost plinovoda, rekao je Plenković, dodavši da je Vlada početkom ovoga mjeseca započela s radom na posebnom zakonu kojim će se olakšati i ubrzati realizacija LNG terminala.

Vladi je itekako stalo do očuvanja naše obale i okoliša, zbog toga se LNG-terminal na Krku treba raditi prema najvišim standardima i prema tehnologiji koja neće predstavljati rizik za okoliš. Kada bude izgrađen, moći ćemo s dvadesetak tankera godišnje osigurati sav uvoz plina za naše potrebe.

 Hrvatska je ne samo jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja proizvodi plin, već i koja uvozi manje plina nego što ga proizvede – tako da domaćom proizvodnjom osiguravamo više od pola svojih potreba. Novim Zakonom o tržištu plina ono je u potpunosti liberalizirano s tim da je, po uzoru na druge države članice, djelomično zadržana regulirana cijena plina za kućanstva u obvezi javne usluge, rekao je Plenković, dodavši da u okviru energetske Strategije važnu ulogu imaju ključni dionici energetskog sektora u Hrvatskoj, a to su HEP, Janaf, Plinacro i Ina.