Član savjeta Sveučilišta profosor Gvozden Flego bio je gost Novog dana.
Ima li Sveučilište pravo odlučiti da sve bude iza zatvorenih vrata?
Za mene je ovo jedna tužna priča koja ima dva aspekta: poslovni i pravni. Što se poslovnog tiče, žao mi je što je uprava odlučila predstavljanje programa zatvoriti za javnost. Na taj način je javnosti uskraćen uvid u poslovanje Sveučilišta i kvalitetu programa. Postoji i ozbiljan pravni problem. Svi citiraju Ustav koji jamči autonomiju Sveučilišta. To ipak ne smije biti nešto samovoljno. Taj članak kaže i da Sveučilište odlučuje sukladno zakonima. U ovom konkretnom slučaju, sve ustanove obvezne su slijediti Zakon o pravu na informacije.
Prorektor Šimpraga je rekao kako nitko iz Senata nije tražio da se sjednica otvori.
S nastupom prorektora Šimprage imam dosta problema i nerazumijevanja. Prvo, on je na svojoj konfereneciji rekao da on vodi konferenciju zato da postojeći rektor ne bi utjecao na javnost. Samom činjenicom da je trenutni prorektor vodi ta je konferencija postala pristrana. Ovo je sjednica koju je trebao voditi predsjednik izbornog povjerenstva. On je predsjedavao sjednicom i čudo je da nije vodio i konferenciju. Trebala je to biti konferencija kandidata. Prorektor je neistinito izvijestio javnost. Prof. Jovanović je tražio da Senat donese odluku suprotnu vodstvu Sveučilišta i da se sjednica otvori javnosti. Midžić je potom rekao da se ne može odlučivati o tome da jer to nije točka dnevnog reda. Šimpraga smatra da se cijeli događaj predstavljanja programa ne treba odvijati u javnosti jer bi javnost mogla vršiti pritisak na članove Senata. To je legitiman postupak u svim izborima. Bojim se da je Šimpraga optužio članove Senata da su podložni vanjskim utjecajima i da nemaju svoje mišljenje i da će kako neki klimavci promijeniti mišljenje.
Kada govorimo o interesu javnosti, to ima veze i s novcem. Više od milijardu i 300 milijuna kuna će biti utrošeno na Sveučilište. Kako gledate na to da se pretpostavilo da bi u prednosti mogao biti dosadašnji rektor jer ide u reizbor?
Što se tiče javnog novca svi korisnici javnih novaca obvezni su izvještavati svoje vlasnike, odnosno javnost o svojim djelatnostima. I ta odredba je propuštena. Ne mogu se domisliti razloga zašto je ta sjednica bila zatvorena. Osim toga, nije točno da nikada ovakvi događaji nisu bili javni. Sunčica Findak je jučer na HRT-u pokazala da smo 2006. svi sudjelovali u predizbornoj kampanji i prilikom glasanja su bili prisutni i novinari.
Koliko je produktivno da se rektor toliko zaklanja od javnosti?
Prvo, mislim da je izrazito kontrproduktivno kad se javna ustanova zatvori u sebe i više se bavi sobom nego javnošću. Cijeli odnos prema javnosti ovisi o ličnosti osobe koja bi to trebala činiti. Postoji veliki interes javnosti za rad Sveučilišta. Neka postignuća, po mom osjećaju nisu dovoljno praćena u javnosti. Ja sam jučer razgovarao s cijelim nizom kolegica i kolega i rekao sam da ću predložiti otvaranje sjednice za javnost. Svi su mi govorili da neće novinare jer novinari rade cirkus. Moj odgovr je bio da se radi cirkus jer su se zatvorili, razgovarajte s njima. Već nekoliko godina ponavljam da javni djelatnici nisu ono što su sebi umislili da jesu, nego su ono što javnost misli o njihovoj djelatnosti. Treba osluškivati mišljanje javnosti. Ako dolazi do šumova, najbolje je te šumove riješiti.
Jeste li očekivali više protukandidata rektoru Borasu?
Malo me zabrinulo da postoji samo jedan protukandidat. Onda sam shvatio da je gotovo redovito da rektor obavlja dva mandata u nizu i da zato nema vše protukandidata. Vrlo često ljudi su ponukani baviti se svojim ugodnijim poslovima nego boriti se s administracijom.
Boras ima podršku šest sveučilišta, a njegov protukandidat Bakić tri. Što ta podrška znači?
To je simbolično i rezultat je marketinga. Zagrebačko sveučilišta ima više od 30 sastavnica pa ovih devet i nije neka posebna cifra. Cijeli je izborni postupak otvoren dok rezultati ne budu proglašeni.
Glasovanje je tajno. Vjerujete li da neće biti pritisaka sa strane?
Postupak pritisaka je posve legitiman, a na svakom je da odluči i odvagne argumente. Postoji kod Hegela jedna nezgodna rečenica: “Tek se na kraju vidi što je bilo na početku”. To su sve vrlo učeni ljudi i nadam se da će imati smisla za argumente, a ne pritiske.
Kakvu promjenu vi očekujete u narednom mandatu, ma tko pobijedio?
Malo sam prestar da bih očekivao promjene. Nemojte me ozbiljno shvatiti, to je dio mog cinizma. Prilikom svakog novog izbora, uvijek raste optimizam da će doći do promjene. Znanstvena istraživanja su vrlo specifična djelatnost. Ljudi se u potpunosti posvete svom poslu i to je njihov svijet. Ja sam pola života proveo među koricama knjiga. Svrha znanosti je izlazak znanosti iz sebe same. Tu očekujem veliki iskorak. Sveučilišta su najveća koncentracija sive tvari, sveučilišta su potentna da svojom sinergijom stvore drugačije svjetove, odnose i proizvode… Sveučilište ima znato veće potencijale nego što ih koristi.
Radi li ministrica Divjak dobar posao?
Smatram nedopustivim skandalom da se državna politika objavljuje na stranačkim stranicama. Na svu sreću je ta pogreška do kraja dana ispravljena. Drugo, želim naglasiti da je kurikularna reforma manji dio cjelokupne strategije. I kurikularna reforma će bolje uspjeti ako je u sinergiji s ostalim dijelovima strategije. Čini mi se da je koncentracija samo na kurikularnu reformu potpuno pogrešna. Nisam siguran da nam slijedi neka svjetlija budućnost što se tiče uloge znanosti u društvu, osnovni kriterij političke volje je proračun. Koliko para dajete, toliko vam je stalo do djelatnosti. Proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja proporcionalno opada u odnosu na povećanje državnog proračuna. Sve dok ministrica dopušta da joj proračun pada, i da politika, više od struke, imenuje povjerenstva, mislim da tu nema velikih perspektiva. Valja se nadati da je ministrica čarobnica i da će s ovim sredstvima i kratkoćom vremena uspjeti nešto napraviti do nove školske godine. Osim proizvodnje papira treba proizvesti i spremnost nastavnika da koriste te papire.
