Isti povik nema istu težinu u Slunju i u Zagrebu. Zakon je, mnogi će reći jasan, ali tumačenje ipak može biti različito. U slučaju ustaškog povika dodatnu konfuziju uvelo je i Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću koje sugerira iznimke. Ovo nije samo problem mog resora, poručio je čelni čovjek Uprave Lovro Kušćević.
Nekadašnjeg reprezentativca Hrvatske Josipa Šimunića zbog povika “Za dom spremni”, koji je izgovorio nakon meča protiv Islanda 2013. godine, sud u Zagrebu prvobitno je kaznio s 5.000 kuna, ali mu je Visoki sud tu kaznu dodatno povećao na 25.000 kuna.
Drugačije je prošao pjevač Marko Perković Thompson. Njega je prije par dana Prekršajni sud u Slunju oslobodio optužbi za remećenje javnog reda i mira vezano za poklič “Za dom spremni” tijekom izvođenja pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertu u Slunju u kolovozu 2017. na proslavi obljetnice akcije “Oluja”.
Ministar uprave najavljuje izmjene.
“Ne radi se jedan jedinstven zakon već je Vlada RH proslijedila taj zaključak svim resornim ministarstvima i oni imaju obvezu izvješće u kojem dijelu misle mijenjati koje zakone”, kaže Lovro Kuščević, ministar uprave.
VEZANE VIJESTI
Na pitanje koji su to zakoni, odgovara: “Evo mogu vam dati malu ekskluzivu, Zakon o udrugama treba prilagoditi.”
Vijeće za suočavanje s prošlošću još prije dva mjeseca donijelo je preporuke za izmjenu zakona – no ni sami ne vjeruju da će slični problemi u potpunosti nestati.
“Vjerojatno će uvijek postojati takve situacije. Na kraju će, uvijek će sud kad bude odlučivao, bit će neki kontekst. Dakle, nemoguće je predvidjeti sve moguće situacije”, kaže Zvonko Kusić, predsjednik Vijeća za suočavanje s prošlosti.
A to posebno smeta zastupnike nacionalnih manjina.
“Odluka Vijeća za suočavanje s prošlošću koja radi izuzetke samo je, nažalost, unijelo konfuziju i dala prostora da sudovi i suci iz različitih razloga ne poštuju Ustav i ne poštuju odluke Ustavnog suda”, komentira Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.
Na istom tragu je i oporba.
“Ja ne vjerujem da će taj zakon doći na raspravu, a ako dođe ne vjerujem da će takav zakon biti usvojen. Mislim da po postojećem kaznenom zakonu i postojećoj odluci Ustavnog suda je uspostavljena praksa koja bi bila obvezujuća za sve pa tako i za sudove jer odluke ustavnog suda su obvezujuće za sve”, kaže Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.
Treba ipak napomenuti da ranija istraživanja ureda pučke pravobraniteljice pokazuju da sudska praksa i nije toliko neujednačena.
“Ta naša analiza je pokazala da od 32 postupka u kojima se procesuirao pozdrav ‘ZDS’ u samo tri je došlo do oslobađajuće presude i to bez da se ulazilo u meritornost, odnosno dopuštenost korištenja pozdrava ‘Za dom spremni!'”, kaže Lora Vidović, pučka pravobraniteljica.
No suci napominju da su izmjene zakona potrebne bez obzira što bi zakone s iznimkama bilo teško primjenjivati u praksi.
“Ja bih rekao da stvari ipak nisu dovoljno duboko i dovoljno jasno normirane i da bi bilo dobro da se donese neka jasnija odredba, da se konkretno kaže da ustaški pozdrav ‘Za dom spremni!’ i svaki spomen te tri riječi – je ili nije prekršaj. Mislim da bi se stvari mogle bolje urediti”, kaže Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu
Kad je ideologija u pitanju i predsjednica ima svoj stav, ali se ne želi miješati u pravosuđe. Ne proziva ni političare, ali zato poziva medije na odgovornost.
“Doista vam moram reći, mislim moram vas zamoliti da usporimo s tim ideološkim pitanjima. Vidimo koliko je ovo društvo podijeljeno, neka se prošlošću bave ljudi koji se time bave stručno, akademski itd. A idemo se svi mi baviti sadašnjošću i budućnošću da zadržimo mlade ljude”, poručila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Još samo kad ti isti poličari upravo ideološke teme ne bi koristili od izbora do izbora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
