Hrvatska je Vlada u četvrtak prihvatila prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i izmjene zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije upravljanje prostorima u vlasništvu države.
Kako je izvijestio ministar državne imovine Goran Marić, vođenje Središnjeg registra državne imovine dosad je bilo uređeno Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine, a koji je prestao važiti u lipnju ove godine stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom.
S obzirom da se vođenje registra ne regulira novim zakonom, napominje Marić, to je pitanje bilo potrebno urediti posebnim zakonom.
“Najvažnija izmjena je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, s obzirom da je on zadužen za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture”, kaže Marić.
Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države.
Marić ističe da zakon preciznije definira obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju.
Premijer Andrej Plenković je ocijenio da je riječ o izrazito važnom zakonu koji će uvesti red i stvoriti kvalitetan registar svega onog što je u vlasništvu Republike Hrvatske, kazavši kako se očekuju pozitivni efekti zakona.
Učinkovitije upravljanje poslovnim prostorom u državnom vlasništvu
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.
Mijenjaju se isključivo odredbe koje se tiču poslovnih prostora u vlasništvu RH, dok su odredbe koje se tiču prostora u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave ostale neizmijenjene.
Kako je istaknuo ministar Goran Marić, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.
Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz “fingirane” ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.
Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH se više ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem.
Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
