Ministarstvo uprave utvrdilo je prilikom obrade podataka 7. kolovoza da je u Republici Hrvatskoj u prvoj polovici 2018. godine rođeno 17.608 djece. U istom razdoblju prošle godine rođeno ih je 17.391.
Dakle, ove godine upisano je 217 djece više nego u istom razdoblju prošle godine, kažu iz Ministarstva uprave.
“Podaci koje Ministarstvo uprave objavljuje u svom statističkom izvješću su prikaz stanja u matici rođenih u trenutku obrade podataka. Tako se prikazuje broj rođenih u određenom razdoblju, a koji je upisan do dana kada se vrši obrada podataka. Važno pri tome imati u vidu da je zakonski rok za upis, odnosno određivanje osobnog imena djetetu 30 dana od rođenja djeteta”, objašnjavaju iz Ministarstva način rada.
Kažu i kako Državni zavod za statistiku podatke o rođenoj djeci dobiva iz matice rođenih temeljem obrade matičara.
“U odnosu na razliku u podacima potrebno je naglasiti da je riječ o različitim metodologijama obrade podataka Ministarstva uprave (datum rođenja djeteta unutar zadanog razdoblja i godina upisa u maticu jednaka godini za koju se odnosi statistika) i DSZ (Podaci prirodnoga kretanja stanovništva – privremeni podaci − dobiveni su na temelju upisa živorođenih u tijeku jednog mjeseca u državne matice. To znači da se podaci koji se objavljuju kao privremeni podaci odnose na mjesec u kojem su pojedini vitalni događaji upisani u državne matice, a ne na mjesec kad su se dogodili. Zbog toga je u privremenim podacima u ukupan broj događaja uključen i jedan broj onih koji se ne odnose na mjesec i godinu za koju se iskazuju podaci)”, objašnjavaju iz Ministarstva zašto povremeno dolazi do razlike u broju podataka o rođenoj djeci.
Prema podacima Ministarstva uprave za 2017. godine u Republici Hrvatskoj živorođeno je 36.657 djece. Državni zavod za statistiku pak, prema javno objavljenim podacima kaže da ih je 36.647, odnosno 36.556 (različiti podaci iz dvije različite tablice).
“Dakle, značajnije razlike u broju kad se naprave korekcije zbog različitih metodologija nema, te se treba uzeti u obzir kako su u statističkom prikazu Ministarstva uprave prikazani podaci za šest mjeseci dok je Državni zavod za statistiku objavio podatke za prvih pet mjeseci 2018. godine”, pojašnjavaju iz Ministarstva, dodajući da je do sitne razlike u njihovim brojevima došlo zbog dana obrade. Naime, broj koji se spominje u uvodu razlikuje se od broja koji ćete dobiti zbrojite li ukupan broj rođene djece po županijama. Razlika u zbroju nastala je zbog upisa u nekoliko radnih dana koji nisu obuhvaćeni podacima iz donje tablice.
“Matice su živo tkivo podataka i gotovo je nemoguće imati u dvije različite evidencije iste podatke, a u konkretnom slučaju su odstupanja minimalna i prihvatljiva”, kažu iz MU.
Prema podacima Ministarstva uprave broj živorođene djece u prvoj polovici godine prema županijama je sljedeći:
Zagrebačka županija 3
Krapinsko-zagorska 400
Sisačko-moslavačka 396
Karlovačka 427
Varaždinska 666
Koprivničko-križevačka 363
Bjelovarsko-bilogorska 257
Primorsko-goranska 1.205
Ličko-senjska 123
Virovitičko-podravska 305
Požeško-slavonska 430
Brodsko-posavska 596
Zadarska 735
Osječko-baranjska 1.154
Šibensko-kninska 381
Vukovarsko-srijemska 539
Splitsko-dalmatinska 2.037
Istarska 671
Dubrovačko-neretvanska 474
Međimurska 498
Grad Zagreb 5.718
Grad Zagreb uvjerljivo prednjači po broju rođene djece, a u Zagrebačkoj županiji ih je tek – troje.
Podaci su takvi jer se sva rodilišta kojima gravitiraju trudnice iz Zagrebačke županije nalaze – u Gradu Zagrebu.
Među ostalim županijama prednjači Splitsko-dalmatinska s 2.037 novorođene djece, a najmanje ih je u Ličko-senjskoj, tek 123.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
