Država je u prvih šest mjeseci ove godine izdala i 14,7 milijardi kuna jamstava, od čega je 13,6 milijardi bilo samo zamjena, odnosno produženje postojećih jamstava, za refinanciranje kredita, dok je 1,1 milijarda kuna novih jamstava
Nakon što je 2011. godine, u sklopu restrukturiranja brodogradnje, na teret proračuna preuzela 9,3 milijarde kuna kredita brodogradilišta za koje je bila i jamac, država je nastavila davati jamstva domaćim škverovima, ali do sloma Uljanika nisu joj prijetile dodatne obveze zbog toga što škverovi nisu bili sposobni podmirivati svoje obveze, piše Novi list.
Posljednjih godina na teret državnog proračuna uglavnom su padale obveze tvrtki iz sektora prometa, odnosno tvrtke iz nekadašnjeg HŽ-a, za čije je kredite država također davala jamstva. S obzirom na to da su u Ministarstvu financija znali sposobnosti tih poduzeća, dobro su planirali jamstvenu pričuvu koja je uglavnom pokrivala kredite koji su dolazili na naplatu. No, ove godine jamstvena pričuva od 265 milijuna kuna vjerojatno neće biti dovoljna, kad na naplatu počnu stizati krediti Uljanika i »3. maja« za koje je država bila jamac, jer je država već potrošila 108 milijuna kuna, od čega glavninu – 104,7 milijuna kuna – na protestirana jamstva za kredite HŽ infrastrukture.
Stiglo na naplatu
HŽ infrastruktura je tvrtka zbog koje je državi na naplatu došlo i najviše kredita posljednjih pet godina. U razdoblju od 2013. do 2017. godine država je nakon protestiranja jamstva morala platiti ukupno 776,225 milijuna kuna kredita tog poduzeća. Kad se tome doda i ovogodišnja uplata, ukupno plaćena jamstva vezana za tu tvrtku su gotovo 881 milijun kuna. U istom razdoblju na naplatu je stiglo i oko 403 milijuna kuna kredita HŽ Carga te 92,87 milijuna kuna kredita HŽ Putničkog prijevoza. Kad se pridruži i 160 milijuna kuna plaćenih jamstava Croatia Airlinesa, trošak protestiranih jamstava u sektoru prometa je ukupno 1,454 milijarde kuna proračunskog novca. Inače u tom razdoblju država je po protestiranim jamstvima, pokazuju godišnja izvješća o izvršenju proračuna, platila ukupno dvije milijarde i 20 milijuna kuna.
I nakon što je u posljednjih pet godina državni proračun nosio teret kredita u željeznici, sada će najvjerojatnije tome morati pridružiti i teret kredita u brodogradnji. Jamstvena pričuva koja je pokrivala plaćanja protestiranih jamstava posljednje se tri godine stabilizirala na oko 250 milijuna kuna, ali taj iznos u ovoj, ali i sljedećoj godini, više neće biti dovoljan za pokrivanje obveza koje će dolaziti proračunu na naplatu.
Kriza Uljanika
Istovremeno, država uspijeva godišnje naplatiti puno manje iznose na ime plaćanih jamstava, po nekoliko desetaka milijuna kuna, dok se plaćena jamstva uglavnom pokrivaju preuzimanjem udjela ili otpisom koji je često posljedica stečajnih postupaka.
Ipak, Državna revizija je ustanovila da je po plaćenim jamstvima država krajem prošle godine imala potraživanja u iznosu od gotovo 2,223 milijarde kuna. Taj je iznos u šest mjeseci ove godine porastao za još 108 milijuna kuna, a situacija oko Uljanika i »3. maja« čini izvjesnim rasplet u kojem će se ta potraživanja značajno povećati.
Država je u prvih šest mjeseci ove godine izdala i 14,7 milijardi kuna jamstava, od čega je 13,6 milijardi bilo samo zamjena, odnosno produženje postojećih jamstava, za refinanciranje kredita, dok je 1,1 milijarda kuna novih jamstava. Krajem prošle godine potencijalne obveze koje ima državni proračun na temelju danih aktivnih jamstava bile su nešto veće od 56 milijardi kuna, a krediti za koje je država tako jamčila dospijevaju do 2040. godine. Najveći dio tih jamstva, 32,4 milijarde kuna, otpada na sektor prometa. Više od 13,5 milijardi kuna su jamstva države za obveze HBOR-a koja Vlada ne daje pojedinačno, nego prema zakonu o HBOR-u jamči za obveze te banke, piše Novi list.
