Predsjednik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) "Iustitia et pax" đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić izjavio je u srijedu kako je politička vlast sredstvo koordinacije i usmjerenja po kojem se moraju ravnati pojedinci i posrednička tijela težeći prema poretku čiji će odnosi, ustanove i procedure biti u službi ljudskog rasta.

Nadbiskup Hranić je to izjavio na konferenciji za medije gdje je predstavljena Izjava Komisije Iustitia et pax “Pravna, radna i socijalna sigurnost – jamstvo dostojanstva čovjeka u hrvatskom društvu”.

Prioritet svake razumne vlasti, ističe Komisija, mora biti smanjivanje razine nesigurnosti, čak i one potencijalne, na što manju mjeru, osobito u područjima obiteljskoga, gospodarskoga i društvenoga života. Nesigurnost je, tvrdi, predvorje neslobode jer potiče različite oblike ovisnosti, podaništva i frustracije. Komisija ističe kako pravna, radna i socijalna nesigurnost pridonosi pojavi masovnog iseljavanja, što vodi i do deficita kadrova različitih profila, nužnih za funkcioniranje djelatnosti u primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru, kao i nepovjerenja u institucije sustava.

Komisija podsjeća kako se gospodarsko djelovanje ne može obavljati u institucionalnoj, pravnoj i političkoj praznini i poručuje kako bi država mora izraditi prikladno zakonodavstvo, oprezno usmjeravati ekonomske i socijalne politike, tako da nikada ne postane manipulator u raznim tržišnim djelovanjima, čije odvijanje mora ostati slobodno od nadstruktura i autoritarnih prisila.

Komisija poziva sve one koji vode državu, izgrađenu na višestoljetnim težnjama hrvatskoga naroda, njegovu jedinstvu i solidarnosti u Domovinskom ratu te u čije je temelje ugrađena žrtva svih hrvatskih branitelja, da snagom mandata i povjerenja bez odgađanja, aktivno djeluju na zaustavljanja negativnih trendova prouzročenih nedosljednošću u provedbi Ustava i zakona.

Selektivna pravednost

To se, smatra Komisija, osobito osjeća u provedbi selektivne pravednosti, posebice u neprocesuiranju i nekažnjavanju ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata te u dugogodišnjoj nezainteresiranost za procesuiranje odgovornih za nezastarive zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata. Od osobite je važnosti, ističe Komisija, suzbijati klijentizam i korupciju na svim razinama funkcioniranja države.

Komisija HBK poziva sve odgovorne u zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti da svojim aktivnim postupanjem pridonesu otklanjanju pravnih, radnih i sigurnosnih problema. Hrvatski građani s pravom očekuju da država i stvarno, a ne samo deklarativno, djeluje u javnom interesu, naglašeno je u izjavi u kojoj se dodaje da oni koji vode državu moraju biti u službi svih građana i skrbiti se o njihovim različitim potrebama, uključujući i potrebu za sigurnošću. Komisija ocjenjuje kako smo svjedoci obrnuta procesa, koji kao da sugerira da su građani u službi države, a ne obratno.

Takav sustav vladavine, smatra Komisija HBK, donosi negativne posljedice disfunkcionalne države, među kojima je najvažnija nesigurnost građana, koja se ogleda pravnoj, radnoj i socijalnoj razini. “Iustitia et pax” smatra kako ostvarivanje pune radne i socijalne sigurnosti nije moguće bez stvaranja i provedbe odgovarajućega pravnoga okvira. “Preduvjet ostvarivanja pravne sigurnosti jest istinska trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu”, podsjeća Komisija i dodaje kako svaka od tih vlasti mora djelovati neovisno o drugima. Komisija ističe kako se neovisnost vlast mora i može ostvarivati isključivo odgovornošću prema samoj sebi i prema drugima.

Uspostaviti istinsku trodiobu vlasti

Po mišljenju Komisije HBK istinska trodioba vlasti kao isključivo jamstvo sigurnosti u Hrvatskoj još nije na razini na kojoj bi trebala biti. “Zakonodavac intervenira u pravni poredak, pa i onda kad to nije apsolutno nužno”, podsjeća “Iustitia et pax” i dodaje kako učestale izmjene zakona koji reguliraju temeljna ljudska prava također dovode u pitanje pravnu sigurnost. Ocjenjuje kako pretjerano pouzdanje da je promjena zakonodavstva početak i kraj svakoga reformskoga ili kvazireformskoga stremljenja dovodi do pravnoga kaosa.

Komisija smatra kako su u takvim okolnostima nerijetko zakoni lišeni elementarne pravednosti. “Kada se zakonodavac i poziva na pravednost, populistički zanemaruje temeljna pravna načela na kojima se izgrađuje pravna sigurnost (npr. zabrana retroaktivnosti)”, naglašava Komisija i dodaje ocjenjuje kako se teško oteti dojmu da su brojni zakoni doneseni ne radi ostvarivanja općega dobra, nego radi partikularnih interesa pojedinih profesionalnih ili inih skupina. Zakonodavac, drži napominje Komisija, često zanemaruje i načelo razmjernosti jer u državi vladavine prava nije opravdano da lakše povrede zakona budu strože sankcionirane od težih.  “Nije pravedno, a ni u skladu s načelom razmjernosti, ovršiti imovinu zbog manjega duga, uz istodobno toleriranje i davanje poreznih i inih povlastica velikim dužnicima”, poručuje Komisija HBK.

Pravnoj nesigurnosti, naglašava, pridonosi i sudbena vlast dugotrajnim sudskim postupcima i neujednačenom sudskom praksom, što dovodi do brojnih postupaka protiv Republike Hrvatske pred europskim sudovima i obvezom plaćanja naknada tužiteljima na teret državnoga proračuna. Pravnu sigurnost, smatra, nerijetko izravno ugrožava i izvršna vlast uplitanjem u sudske postupke – osobito kada je riječ o tajnim postupcima, npr. o izvidima koji se provode prije pokretanja kaznenoga postupka, utjecajem na personalnu politiku u pravosuđu, kao i na sudbenu vlast u cjelini, osobito na lokalnoj razini.

Odavanje tajnih informacija ugrožava pravnu sigurnost

Po mišljenju “Iustitia et pax” pravnu sigurnost na osobit način ugrožava odavanje tajnih informacija tijekom izvida u kaznenim predmetima. “Povreda tajnosti postupka kazneno je djelo pa se postavlja pitanje prevencije, ali i kažnjavanja počinitelja koje redovito izostaje”, napominje Komisija i dodaje kako je potrebno sprječavati “umreženost korupcije”.

Komisija smatra kako je previše primjera koji sugeriraju sustavne razmjere nepoštivanja prava na rad i slobode rada te koji svjedoče o kršenju dostojanstva čovjeka radnika. Nezaposlenost je izrazito visoka, a i oni koji rade u najvećem broju slučajeva imaju primanja nedostatna za životni standard dostojan čovjeka, ističe Komisija i dodaje kako je sigurnost radnih mjesta, ponajprije u privatnom i tzv. realnom sektoru, ugrožena zbog neodgovornosti poslodavaca, raširenoga mentaliteta grabežljivoga (predatorskoga) kapitalizma i neodgovarajuće zaštite prava radnika.

Zbog razjedinjenosti i rascjepkanosti sindikati, smatra Komisija, gube u hrvatskom društvu svoju prijeko potrebnu ulogu istinskih boraca za prava radnika i rada. Ovomu vremenu i hrvatskomu društvu trebaju snažne sindikalne organizacije koje će biti kadre boriti se s nemilosrdnim i nepravednim oblicima stjecanja kapitala koji ide na štetu radnika i rada, poručuje “Iustitia et pax”.  Kritiku zaslužuje, smatra Komisija, i porezni sustav koji demotivira rad jer veća porezna opterećenja za one koji rade i zarađuju više potiču niz negativnih trendova, uključujući i iseljavanje visokoobrazovanih kadrova. “Tako prikupljeni proračunski prihodi nisu usmjereni ponajprije prema javnim uslugama i politikama, kao i stvaranju novih vrijednosti, nego u velikoj mjeri služe održavanju velikoga i slabo učinkovitoga i, još uvijek, nereformiranoga aparata javne i državne uprave”, ističe Komisija.

Iseljavanje iz Hrvatske

Komisija smatra kako sve to utječe na ugrožavanje sustava socijalne sigurnosti. “Koncept međugeneracijske solidarnosti zbog nepovoljne je demografske situacije, iseljavanja i nenamjenskoga pa i netransparentnoga trošenja novca iz mirovinskih fondova u ozbiljnoj krizi, kojoj se ne nazire rješenje ni u najavljenoj mirovinskoj reformi”, tvrdi Komisija HBK.  Izjavu “Iustitia et pax” novinarima su predstavili uz nadbiskupa Hranića i profesor zagrebačkoga Pravnog fakulteta Davor Derenčinović i tajnik Komisije Vladimir Dugalić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.